Sanin Musa, muslimanskiteolog i čelnik Bosanske narodne stranke, poznat po radikalnim istupima i pozivima na naoružavanje Bošnjaka, putem društvenih mreža pozvao je tisuću muslimana da 14. kolovoza, uoči Velike Gospe, dođu u središte Širokog Brijega i obave islamski obred klanjanja. Policija je njegov poziv ocijenila politički motiviranim te donijela rješenje o zabrani skupa, uz upozorenje da će svaki pokušaj izazivanja napetosti biti sankcioniran.
Povod okupljanja bila je snimka muslimanke koja izvodi obred klanjanja na javnoj površini, nakon čega joj muškarac prilazi i upućuje je da ode, iako nije potvrđeno da je riječ o Širokom Brijegu. Objavu Sanina Muse, upućenu gradu u kojem su gotovo svi stanovnici Hrvati katolici, pratila je snažna medijska pozornost i burne reakcije.
Tko je Sanin Musa?
Musa je rođen 1972. u Sarajevu, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Rat je dočekao kao devetnaestogodišnjak, a 1995. iz njega je izišao kao demobilizirani borac i 50-postotni ratni vojni invalid, te član šehidske obitelji, budući da su mu otac i majka poginuli 22. srpnja 1993. godine.
Studirao je orijentalistiku i arapski jezik u Sarajevu, a 2006. diplomirao na Fakultetu islamskih studija u Novom Pazaru, na kojem je i predavao od 2010. do 2012. godine. Završio je i postdiplomski studij iz islamistike te objavio dvadesetak knjiga o islamu, od kojih je trinaest prevedeno na pet jezika. Održao je više od tisuću predavanja, hutbi i tribina diljem svijeta. Osnivač je i prvi imam islamske zajednice (džemata) Ebu Bekr es Siddik u Beču. Govori arapski, engleski i njemački jezik, oženjen je i otac petero djece.
Musa je bivši selefija. Selefija je inače oblik islamskog vjerovanja i prakse koji se temelji na učenju selefa, tj. prva tri naraštaja muslimana – proroka Muhameda, njegovih suvremenika i dviju sljedećih generacija, koje se smatraju uzorom ispravnog islamskog života. Selefije nastoje vrlo strogo i doslovno slijediti Kuran i hadise, te se često distanciraju od kasnijih islamskih tradicija, inovacija (bid‘ah) i tumačenja koja nisu bila prisutna u ranom islamu.
Pojedini mediji iz Republike Srpske navodili su kako je Musa bivši pripadnik odreda El Mudžahid
Sredinom 2020. Musa je osnovao politički pokret Vjera. Narod. Država., utemeljen na islamskim načelima i namijenjen “vjernicima koji znaju što je država i narod, te patriotima okrenutima vjeri”. Na društvenim mrežama objavljivao je poruke o potrebi da muslimani “preuzmu konce države u svoje ruke” i “nameću pravila kojima je Allah zadovoljan”. Pod njegovim vodstvom, inicijativa “Iskorak” organizirala je prosvjede protiv Povorke ponosa u Sarajevu.
Pojedini mediji iz Republike Srpske navodili su kako je Musa bivši pripadnik odreda El Mudžahid, a u veljači prošle godine pozivao je na okupljanje ispred Suda BiH u vrijeme ročišta Miloradu Dodiku. Godine 2022., na Dan Republike Srpske, pozvao je Bošnjake na klanjanje u Ferhadiji u Banjoj Luci. Zbog toga je policija legitimirala više osoba, među kojima i ranije osuđenog za ratovanje u Siriji Fatihu Hasanovića. Iste godine zabranjen mu je ulazak u Srbiju zbog propagiranja ekstremnog radikalizma i veza s vehabijama i selefijama.
Musin poziv na klanjanje u Širokom Brijegu izazvao je brojne reakcije. Portali Radio Sarajevo i MostarLive kritizirali su ga. Ocijenili su poziv provokacijom i licemjerjem, posebice jer u gradu prema popisu iz 2013. živi tek šest Bošnjaka. Neslužbeno, širokobriješka policija poručila je da skup nije najavljen na vrijeme te da ga ne može osigurati. Musa je naknadno izjavio da će odustati od okupljanja ako se ispriča zbog ometanja spomenute muslimanke.
Nakon toga uslijedili su novi komentari i međusobne optužbe o “izdajama”. Dok se rasprava s prvotne ideje klanjanja u Širokom Brijegu proširila na međusobne sukobe unutar bošnjačke javnosti, prenosi Dnevnik.ba.