Zastupnici su, uglavnom, podržali cilj Rezolucije – jačanje političke ravnopravnosti Hrvata u BiH. No nekoliko klubova je postavilo pitanje može li predloženi dokument pridonijeti tom cilju ili služi tek za dizanje rejtinga predlagatelja na domaćoj sceni piše Josip Milić za Braniteljski. Info
Za Rezoluciju o političkom osnaživanju Hrvata u Bosni i Hercegovini glasovalo je 83 zastupnika. Protiv je bila jedna zastupnica, pretpostavljate Dalija Orešković, dok su tri bila suzdržana. Većina lijeve oporbe nije sudjelovala u glasovanju. Suzdržani su bili: dva zastupnika SDSS-a te zastupnik bošnjačke nacionalne manjine Armin Hodžić.
Danijela Blažanović, kao zastupnica rodom iz BiH u svom je obraćanju rekla da iako već 30 godina živi u Hrvatskoj, BiH je i dalje dio njezina identiteta. Rekla je da Hrvati nisu gosti u BiH, ni doseljenici, ni manjina ni privremena zajednica, nego jedan od naroda koji stoljećima oblikuje njenu povijest kulturu i identitet.
Konstitutivnost Hrvata proizlazi iz povijesti. Odgovornost Hrvatske prema bh. Hrvatima nije usmjerena protiv nikoga. Na kraju se pozvala na zajedništvo Hrvata bez obzira žive li u Hrvatskoj ili BiH. Rekla je kako je uvjerena ds je budućnost BiH u međusobnom dijalogu, kompromisu i poštivanju.
Za kraj je rekla kako svi koji će glasovati protiv ili su suzdržani rade protiv hrvatskih nacionalnih interesa.
Na ove se riječi obrušila Dalija Orešković tvrdeći kako svi koji su došli iz BiH da nam govorite o tom famoznom zajedništvu. “Jedan narod, jedna vjera, jedni zajedništvo, zajedničari koji svima ostalima doslovno negirate domoljublje i državu, odakle vam pravo za to?”
Ni Danijela joj nije ostala dužna. “Poštovana zastupnice Orešković vi u ovom Saboru imate običaj svašta izgovoriti i svakoga izvrijeđati i to je vaše pravo. Što vam ja smetam? Što vam smetam ja što živim u Hrvatskoj i što sam rodila tu tri sina? Hoće li vam i moja djeca smetati? Da se svi vratimo u BiH? Mi vam činimo bogatsvo vjerom, ponašanjem i radom.”
Kako je braniteljski.info i pretpostavljao, unatoč kritikama na sadržaj rezolucije, Most, Marija Selak Raspudić, Nino Raspudić i Ivica Baksa (NPS) na kraju su glasovali za rezoluciju.
Nikola Grmoja (Most) naglasio je da je dokument izgubio ključne zahtjeve DP te smo “dobili razvodnjeni tekst koji ne nudi ništa što već ne postoji”.
Most, ali i SDP i Možemo! zahtijevaju da suradnja RH bude sa svim relevantnim hrvatskim političkim i društvenim čimbenicima u BiH, a ne samo s jednom strankom ili jednom političkom organizacijom, očito aludirajući na Hrvatski narodni Sabor koji već odavno predstavlja samo HDZ BiH i nekoliko njegovih satelita.
Pupovac je odprilike rekao da nema ništa protiv Rezolucije, koliko ima protiv predlagača, jer DP prava koja traži za bh. Hrvate osporava Srbima u Hrvatskoj. Pri tom je zaboravio reći da su bh. Hrvati konstitutivan narod u BiH dok su Srbi manjina u Hrvatskoj.
Reakcije Sarajeva
Rezoluciju su osudile doslovno sve sarajevske stranke, od SDA preko SDP-a do NiP-a poručivši da neće biti nikakve posebne izborne jedinice. Ministar vanjskih poslova BiH i čelnik NiP-a Elmedin Kokanović ocijenio je da Hrvati u BiH “ionako imaju previše pozicija i prava na štetu Bošnjaka”.
Slaven Kovačević koji pretendira u iduće četiri godine predstavljati Hrvate u BiH je poručio kako “neće biti nikakvih zasebnih trećih etnički organiziranih izbornih jedinica, neće biti trećeg entiteta niti bilo kakvog etničko-političkog ekskluziviteta u BiH”. Argumentaciju je temeljio na presudama Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju u Haagu, u kojima je, kako navodi, utvrđeno postojanje udruženog zločinačkog pothvata uz sudjelovanje tadašnjeg političkog i vojnog vrha Hrvatske, s ciljem stvaranja mono-etničkog dijela teritorija BiH kroz ratne zločine i etničko čišćenje te njegovo pripajanje Hrvatskoj.
“Na ovaj način Hrvatska pokazuje da nije baš toliki prijatelj Bosni i Hercegovini”, zaključio je Kovačević.