Povodom 34. obljetnice osnutka legendarne 5. gardijske brigade „Sokolovi“, koja je osnovana na današnji dan, 28. rujna 1992. godine, u vukovarskoj Ružičkinoj kući održan je Stručni skup učitelja i nastavnika povijesti Vukovarsko-srijemske županije. Skup pod nazivom „Monografija Sokolovi – Didaktički i znanstveni pristupi poučavanju o Domovinskom ratu u Vukovarsko-srijemskoj županiji“ počeo je dostojanstvenim polaganjem vijenaca podno spomen-križa na ušću Vuke u Dunav.
Skup su organizirali Klub ratnih zapovjednika i viših časnika Udruge veterana 5. gardijske brigade „Sokolovi“, u suradnji s Vukovarsko-srijemskom županijom i Agencijom za odgoj i obrazovanje, a u partnerstvu s Institutom društvenih znanosti Ivo Pilar – Područnim centrom Vukovar. Ova hvalevrijedna inicijativa podsjeća na povijesni trenutak kada je odlukom ratnog ministra obrane Gojka Šuška 204. A brigada Hrvatske vojske preimenovana u 5. brigadu Zbora narodne garde. Sudionici su kroz stručna izlaganja analizirali kako ovaj opsežan znanstveni rad približiti školama kao trajan dug prošlosti i dar budućnosti.
Kod spomen-križa, vukovarsko-srijemski župan Ivan Bosančić istaknuo je kako je nakon više od tri desetljeća ključno iskoristiti znanje branitelja kao živih svjedoka vremena te ga trajno i istinito zapisati i prenijeti djeci. Zamjenik gradonačelnika Vukovara Filip Sušac nadovezao se naglasivši kako je pisanje monografije i njezino predstavljanje kroz stručnu literaturu pravi način prenošenja znanja o Domovinskom ratu. Kada je nešto zapisano u knjigama, ostaje trajno za povijest i buduća proučavanja.
U sklopu stručnog skupa u Ružičkinoj kući, uime Vukovarsko-srijemske županije sudionicima se u pozdravnom govoru obratila pročelnica za prosvjetu Kristina Jukić, univ. spec. oec., istaknuvši: „Vukovarsko-srijemska županija posebno cijeni doprinos naših hrvatskih branitelja i svjesna je svoje odgovornosti da se istina o Domovinskom ratu čuva, ali i prenosi budućim generacijama na primjeren, stručan i dostojanstven način. Posebno mi je drago što se na ovome skupu ne govori samo kroz povijesne činjenice, nego i kroz pitanje kako Domovinski rat približiti učenicima na suvremen, kvalitetan i njima razumljiv način”.
O opsegu posla uloženog u nastanak monografije govorio je brigadir Mijo Kožić, čelnik stručnog tima Oružanih snaga za izradu monografije i njezin glavni urednik. Istaknuo je kako je monografija „Sokolovi“ posljednja u nizu monografija gardijskih brigada Hrvatske vojske:
„Pregledali smo više od deset tisuća dokumenata, deklasificirali više od 650 dokumenata, imali više od 200 osobnih svjedočanstava i prikupili nekoliko tisuća izvornih fotografija naših ratnih pripadnika. Sve smo to uobličili u našu monografiju i naš pobjednički ratni put. Prošla je tri recenzije – Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, Hrvatskog instituta za povijest te vojnu recenziju. U njezinoj izradi sudjelovao je i ratni zapovjednik brigade, umirovljeni general-bojnik Ivan Kapular, a predgovore su napisali predsjednik Republike Zoran Milanović, potpredsjednik Vlade Ivan Anušić te načelnik Glavnog stožera OSRH general-pukovnik Tihomir Kundid.“
O metodologiji poučavanja osjetljivih povijesnih tema i izazovima u školskom sustavu govorio je viši savjetnik za povijest u Agenciji za odgoj i obrazovanje (Podružnica Osijek) Hrvoje Knežević. Istaknuo je kako Agencija već godinama organizira brojne skupove vezane uz Domovinski rat, no ovaj je skup poseban po tome što se tematika pokušava spustiti na lokalnu razinu i jer se prvi put na ovakav način obrađuje konkretna postrojba. Cilj ovoga skupa, gledajući sa stajališta Agencije, bio je pronaći način kako uspješno implementirati ovu tematiku u nastavu povijesti, s obzirom na to da se Domovinski rat, po njegovom mišljenju, u redovnom programu ne obrađuje dovoljno: „Pokušavamo pronaći način kako da se kroz dodatnu nastavu ili neki drugi oblik nastave učenicima približi tematika Domovinskog rata. S obzirom na to da manje-više svaki nastavnik u osnovnoj i srednjoj školi ima dodatnu nastavu povijesti, ova monografija je izvanredna ideja što staviti u program takve nastave. Iznimno je važno da se o ovim stvarima progovara jer vrijeme polako prolazi, naših je branitelja sve manje i ako mi sami ne budemo govorili o tome – tko će?“
O važnosti znanstvenog i metodološkog pristupa obradi ove tematike na skupu je govorila dr. sc. Sandra Cvikić, znanstvena suradnica iz Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar – Područnog centra Vukovar. Istaknula je kako je najvažnije istaknuti za današnji skup da je ovo jedno kapitalno djelo, znanstveno, ali se temelji na arhivskoj građi i izjavama svjedoka što je dobitna kombinacija. „To je bitno još dodatno zbog toga što se postmodernističke teorije temelje na onome što je, recimo, Haški tribunal utvrdio i ukazao na to kako bi se trebalo pisati povijest samo isključivo na temelju takvih presuda, a to zapravo nije jedini način i nije ispravan način. Ovo djelo potvrđuje da je moguće samostalno, neovisno pisati vlastitu povijest na znanstvenim temeljima i na činjenično utvrđenim povijesnim istinama“, poručila je dr. sc. Cvikić.
O pedagoškim aspektima i metodologiji uvođenja ovako osjetljivih tema u nastavni proces govorila je dr. sc. Antonija Huljev, istaknuvši kako je ključni izazov pronaći adekvatan pristup u svakodnevnom radu s mladima: „Radi se o tome na koji način učenicima u osnovnim i srednjim školama konceptualno približiti teme koje možda nisu dovoljno bliske, na koji način poučavati teme o kojima učenici možda nemaju dovoljno predznanja, a opet vodeći o tome pedagoškog računa da te teme budu njima razvojno prilagođene i prihvaćene“.
Na stručnom skupu govorio je i umirovljeni general-bojnik Živko Budimir, ratni načelnik Stožera 5. gardijske brigade Hrvatske vojske i ratni načelnik Glavnog stožera Hrvatskog vijeća obrane. Istaknuo je kako je cilj stručnog skupa približiti monografiju učiteljima i nastavnicima, ali i otvoriti prostor za kvalitetnije poučavanje o Domovinskom ratu: „Nama braniteljima od iznimne je važnosti da se o Domovinskom ratu govori istina – prije svega o njegovim uzrocima. Republika Hrvatska je, koristeći svoje ustavom zajamčeno pravo na samoodređenje, donijela odluku o stvaranju neovisne i samostalne države, a pokušaj da se to spriječi doveo je do rata“, poručio je general-bojnik Budimir.
Stručni skup u Vukovaru uspješno je zaokružen podjelom primjeraka monografije nazočnim profesorima i zahvalnicama, a general-bojnik Budimir zaključio ga je riječima: „Mir i sloboda nisu trajne kategorije. Moramo ih znati čuvati“.