AUSTRIJA ODUSTAJE: KANCELAR OBJASNIO DA SE VETO NA SCHENGEN NE ODNOSI SE NA HRVATSKU

    0
    Foto: Screenshot/Karl Nehammer

    Dan prije razgovora u Zagrebu, kancelar Nehammer stavio je u perspektivu prijetnje vetom ministra unutarnjih poslova Karnera. Vjerojatno i zbog postizanja bolje osnove za raspravu o pitanju opskrbe energijom, piše Kleine Zeitung.

    Dosta je rastezljivo ono što bi što bi kancelar Karl Nehammer (ÖVP) trebao postići u bilateralnim razgovorima u Zagrebu u srijedu . Na sastancima s hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem i predsjednikom Zoranom Milanovićem bit će riječi o energetskim pitanjima i proširenju schengenskog prostora.

    Dok se po pitanju energetike traži infrastruktura, po pitanju Schengena jedna je izjava je izazvala iritaciju prije početka putovanja.

    Ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (ÖVP) unaprijed je prijetio da će Austrija staviti veto na proširenje schengenskog prostora EU. Prema preporuci Europske komisije, češko predsjedanje Vijećem EU-a planira početkom 2023. uključiti zemlje EU-a Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku u schengenski sustav. Ali bez jednoglasja unutar postojećih schengenskih zemalja, ovaj plan bi propao.

    U razgovoru za medije u Klagenfurtu, Nehammer je stavio u kontekst Karnerovu prijetnju vetom.

    “Ne osjećamo nikakav migracijski pritisak iz Hrvatske prema sjeveru. Budući da Hrvatska uzorno ispunjava graničnu zaštitu, ne vidim tu problem. Glasuje se o državama pojedinačno.”

    Jednostavnim jezikom: prijetnja vetom sada je usmjerena samo na Bugarsku i Rumunjsku.

    “Imamo 100.000 ljudi koji su neregularno prešli granicu, od kojih je 75.000 prešlo zemlje poput Rumunjske, Bugarske i Mađarske, a da ih tamošnja sigurnosna tijela nisu registrirala. To je sigurnosni rizik i o tome se moramo pobrinuti.”

    Sukladno tome, energetski bi se problem trebao lakše riješiti u četvrtak: Nehammer putuje na LNG terminal na Krku, gdje se održava energetski summit s bavarskim premijerom Markusom Söderom. Prema medijskim napisima, kapaciteti za ukapljeni prirodni plin u potpunosti su popunjeni do 2027. godine, no srednjoročno je strategija daljnja diversifikacija izvora opskrbe, u konačnici kapacitet terminala trebao bi biti udvostručen, piše Kleine Zeitung