Upisivao bi ih iz “knjižice” koja bi se nalazila iza svakog paravana za glasovanje na biračkom mjestu. “Na svakoj stranici te ‘knjižice’ bio bi po jedan predlagatelj i imena njegovih kandidata, što bi bilo preglednije nego da su svi ‘zgruvani’ na jednu plahtu”, objašnjava Fabijančić-Križanić.
Praktičnost toga rješenja zagovara i druga DIP-ova potpredsjednica Ana Lovrin. To bi se, kaže, osobito vidjelo kod lokalnih izbora za koje se također kani uvesti preferencija, a gdje skupštine broje i po 45 članova.
Na izborima za Grad Zagreb imate tridesetak predlagatelja, zamislite taj broj s 51 kandidatom, dodaje Fabijančić-Križanić.
Ujednačiti zabranu kandidiranja i broj članova biračkih odbora
DIP predlaže da se zabrana kandidiranja ujednači za sve vrste izbora, jer sada vrijedi samo za parlamentarne i lokalne izbore na kojima se, primjerice, ne mogu kandidirati osobe koje su pravomoćno osuđene (pa i uvjetno) na zatvorsku kaznu od najmanje šest mjeseci.
Etičko povjerenstvo, koje prati izbore za Sabor i za Europski parlament, pratilo bi i predsjedničke izbore.
Birački odbori imali bi jednak broj članova – sada ih na nekim izborima imaju po 10, a na predsjedničkim šest članova.
DIP predlaže da ih na svim izborima imaju po osam, nestranačkog predsjednika i njegova zamjenika, te po tri člana iz većinskih i oporbenih stranaka.
Zagovara da se ujednači stupanje na snagu odluke o raspisivanju izbora. To je izuzetno bitno za izborni proces, jer izborne radnje kreću slijedećeg dana od dana stupanja na snagu te odluke, a odluka je neki put stupala na snagu danom donošenja, drugi put danom objave u Narodnim novinama, što stvara tehničke probleme u provedbi.
DIP je našao rješenje koje drži optimalnim za sudionike i izborna tijela – izborne radnje krenule bi pet dana nakon stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora.
DIP upozorava kako treba ujednačiti i rješenja, odnosno kazne za kršenje izborne šutnje, na predsjedničkim izborima uopće ih nema.
Prijedlog jedinstvenog izbornog zakona DIP je poslao Ministarstvu uprave, pa će se vidjeti što će i kada Ministarstvo uvažiti. Povjerenstvo je to izradilo kao dobru stručnu podlogu, a kad politika odluči nešto mijenjati imat će u našem prijedlogu dobre institute, poručuju potpredsjednice DIP-a.
Sva financija izvješća na jednom mjestu
DIP je, pohvalile su se, razvio aplikaciju koja će političkim subjektima omogućiti da mu financijska izvješća, redovna ili izborna, dostavljaju elektronički, a nadaju se da bi se mogla primjenjivati već ovoga proljeća.
“Kao zapeta puška čekamo zakon, sve imamo pripremljeno”, kaže Lovrin i podsjeća da zakon o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma, koji to treba omogućiti, upravo prolazi prvo saborsko čitanje.
Objašnjava kako će ta aplikacija znatno olakšati posao DIP-u i političkim subjektima koji mu izvješća dostavljaju u papirnatom obliku, te objavljuju na vlastitim internetskim stranicama, s tim da moraju DIP-u dostaviti web adresu na kojoj su to objavili.
DIP, odnosno nekoliko njegovih službenika visoke stručne spreme, danima su tražili te stranice, a kad bih ih našli nije bilo podatka kada su to stavili, odnosno je li to obavljeno u propisanom roku.
Kad aplikacija zaživi, DIP će sva izvješća koja dobije objaviti na svojoj stranici. O kolikom se broju izvješća radi pokazuje podatak da se lani redovno nadziralo financiranje 2027 subjekata, 160 političkih stranaka, 6 nezavisnih zastupnika, 1196 nezavisnih lokalnih vijećnika i 665 nezavisnih vijećnika kojima je istekao mandat i nisu ponovno izabrani.
Osim toga, DIP-u će ostati više vremena za nadzor, tim više što mu novi zakon daje još jedan alat – da po prijavi i vlastitoj procjeni može provesti financijski nadzor, kaže Lovrin, prenosi N1.
