O načinima uštede energije Daniel Srb je dao intervju. Kako smanjiti ovisnost o prirodnom plinu, smanjiti račune za grijanje i električnu energiju pročitajte u nastavku.
Hrvatska u energeskoj neizvjesnosti i štednji
Program štednje energije kojim se i Republika Hrvatska uključuje u proklamirani proces značajnog smanjenja potrošnje enegije koji je usvojila Europska komisija s ciljem smanjenja potrošnje energije, osobito plina za 15 % nedavno je predstavljen u RH. U izradi preporuka sudjelovali su i stručnjaci iz Energetskog instituta Hrvoje Požar. Iznesene preporuke su opravdane i smislene te nema mjesta prigovorima na same preporuke. Međutim, one predstavljaju preporuke za racionalnu, odnosno razumnu potrošnju energije kakve se svake godine iznose u brojnim medijima početkom sezone grijanja kako bi se sugrađane podučilo racionalnom ponašanju u korištenju energije. Navedene preporuke su dobrodošle, ali ne predstavljaju mjere štednje, niti će dovesti do značajnijeg smanjenja potrošnje energije odnosno smanjenja potrebe za prirodnim plinom. Prije svega zbog toga što nema nikakvog poticaja štednji na energiji.
Kako se može potaknuti štednja na energiji?
Visoka cijena energije zasigurno je najveći poticaj štednji na energentima. Nakon početka Putinove agresije na Ukrajinu, kao posljedica rata došlo je do radikalnog povećanja cijena energenata, najviše prirodnog plina koji europske zemlje velikim dijelom i uvoze iz Rusije. Intervencijom Vlade Republike Hrvatske cijene prirodnog plina i električne energije za kućanstva cijene prirodnog plina i električne energije su minimalno uvećane za oko 18%, odnosno oko 10% u slučaju električne energije. Nasuprot tome, cijene priprodnog plina i električene energije za pravne osobe, dakle za gospodarstvo su radikalno povećane. Poskupljenje ovisi o ugovorima o isporuci energije koje su korisnici imali, a kreću se oko 170% kod električne energije i oko 250% kod prirodnog plina pa i više. Zbog stalnih promjena cijena nije moguće preciznije utvrditi koliko su povećanja cijena iznosila u prosjeku, a taj proces se nastavlja.
Takva situacija sigurno će potaknuti gospodarske subjekte na ozbiljne mjere u primjeni različitih sustava za učinkovito korištenje energije , ali i značajnije korištenje obnovljivih izvora energije. Međutim, poticaj za korištenje obnovljivih izvora energije i energetsku učinkovitost kod kućanstava je izostao. Naprotiv, upravo u situaciji kada treba značajno primjenjivati mjere energetske učinkovitosti one se manje isplate, jer je oprema za korištenje obnovljivih izvora energije poskupjela više nego što su poskupjeli prirodni plin i električna energija. Isto tako, izolacijski materijali, mineralna vuna i ekspandirani polistiren (EPS) kao osnovni toplinsko izolacijski materijali za primjenu u graditeljstvu poskupjeli su oko 60%. To znači da je ulaganje u energetsku učinkovitost u kućanstvima danas manje isplativo nego prije energetske krize! Ovakva situacija je duboko pogrešna i treba hitno mijenjati odluke koje dovode do toga da se ulaganja u energetsku učinkovitost sve manje isplate bez obzira na dobre namjere Vlade RH i snažno izraženu želju da stanovništvu ublaži šok nastao ozbiljnim povećanjem cijena energenata. Isto tako nema smisla umanjivati PDV na energente koje treba štedjeti, a ne umanjivati PDV na izolacijske materijale. Vlada RH najavila je ukidanje PDV-a na solarne panele i to je korak u dobrom smjeru. Međutim, u ovom trenutku nije jasno hoće li se ukidanje PDV-a odnositi samo na fotonaponske module ili na cijelu fotonaponsku elektranu koja se sastoji od fotonaponskih modula, konstrukcije za montažu FN modula, invertera, prenaponske zaštite, kabela i troškova montaže. Sami FN moduli predstavljaju 1/3 troška fotonaponske elektrane. Isto tako potrebno je osloboditi PDV-a i solarne kolektorske sustave, ali i drugu opremu za korištenje obnovljivih izvora energije.
Posebnu analizu traži i preispitivanje odluka o drastičnom povećanju cijena prirodnog plina i električne energije za gospodarstvo uz neznatno povećanje cijena istih energenata kućanstvima. Za razliku od Hrvatske, sve razvijene članice Europske unije upravo cijenama energenata potiču konkurentnost vlastitog gospodarstva tako što su cijene energenata za gospodarske subjekte niže od cijena energenata za kućanstva. Ova energetska kriza upravo je radikalno naglasila potrebu preispitivanja i napuštanja našeg modela određivanja cijena energentima.
Programi sufinanciranja energetske obnove
Velika očekivanja javnosti i gospodarstvenika za programe sufinanciranja različitih modela energetske obnove prisutna su posljednjih nekoliko godina, posebice nakon donošenja programa NPOO , Nacionalnog programa oporavka i otpornosti i najave izrazito velikih sredstava za digitalnu i zelenu tranziciju. Sufinanciranja energetske obnove i korištenja obnovljivih izvora energije kod obiteljskih kuća, višestambenih zgrada, subjekata u industriji, turizmu, trgovini i poljoprivredi se kontinuirano isčekuju te redovito postoji daleko veći interes za prijavu na javne pozive ili natječaje nego što postoji raspoloživih sredstava. U takvoj situaciji, kada je nedovoljno raspoloživih sredstava za programe sufinanciranja u odnosu na zainteresirane prijavitelje, jasno je da treba mijenjati modele sufinanciranja. Sve dok postoji veći interes od raspoloživih sredstava treba mijenjati model tako da se svim zainteresiranima omogući sufinanciranje i u manjim postotcima, ali svim zainteresiranim. Time bi se postiglo nekoliko pozitivnih efekata:
- Energetski: više obnovljenih zgrada-više uštede na energiji
- Ekološki: više obnovljenih zgrada-veća ušteda na emisijama CO2
- Ekonomski: više obnovljenih zgrada-više uposlenih na obnovi
Posebnu vrstu nezadovoljstva izaziva model prijave na javne pozive na principu najbržeg prsta. Nema potrebe da naše sugrađane dovodimo u situaciju da ima sredstva utrošena u pripremu dokumentacije propadaju zbog toga što ima projekti ne prolaze na utrci najbržeg prsta. Ali puno je ozbiljnije pitanje jesmo li mi kao društvo značajan dio svog cjelokupnog razvoja sveli na lutriju modela najbržeg prsta. Pravo je pitanje zašto ne omogućimo sufinanciranje energetske obnove i korištenje obnovljivih izvora energije svima koji to žele sa srestvima za sufinanciranje kojima raspolažemo? Postići ćemo time brojene pozitivne efekte: energetske, ekološke, ekomomske, ali i političke jer će biti više zadovoljnih,a manje nezadovoljnih i pri tome smanjiiti ovosnost o uvozu ruskog plina i osigurati brži ekonomski razvoj.
Obnovljivi izvori energije
Nakon značajnog povećanja cijena energije interes za korištenje obnovljivih izvora energije je osobito porastao, prije svega u gospodarstvu koje plaća iznimno visoku cijenu kako za prirodni plin tako i za električnu energiju. Zbog toga nove okolnosti otvaraju i nova pitanja u korištenju obnovljivih izvora energije: gdje su kočnice široj primjenji i kako ih ukloniti? U vremenu koje je iza nas osnovno pitanje je bilo koliko iznosi poticajna cijena za prodaju električne energije iz obnovljivih izvora. Treba se podsjetiti cijele velike afere Vjetroelektrane i rasprave o omogućenoj poticajnoj cijeni od 0,71 kn/kWh. Danas HEP Opskrba d.o.o. otkupljuje električnu energiju iz obnovljivih izvora po cijeni od 3 kn/kWh. Dakle cijeli sustav poticanja korištenja obnovljivih izvora energije je izgubio smisao. Kada govorimo o obnovljivim izvorima energije potrebno je naglasiti da najveći potencijal, najveći prostor i najjednostavnija rješenja, brzo primjenjiva postoje u korištenju fotonaponskih sustava za proizvodnju električne energije i kod obiteljskih kuća i u industriji.
Hrvatska je po korištenju fotonaponskih sustava na 26. mjestu u Europskoj uniji s instaliranih 16,9 W/stanovniku. Prva je Njemačka instaliranih 590,4 W/stanovniku, a prosjek EU je 254,5 W/stanovniku, prema podacima za 2019. godinu. Manje instaliranih kapaciteta od Hrvatske imaju samo Latvija i Irska. Iz toga je vidljivo da u nas ne postoji adakevatan način sufinanciranja fotonaponskih sustava, odnosno očito postoje sistemski ugrađene kočnice. Gdje su kočnice? Očito je da se nalaze u sustavu izdavanja dokumenata (elektoenergetskih suglasnosti) i njihova sadržaja, jer nema nikakvog energetskog smisla ograničavati snagu fotonaponskih elektrana i mogućnosti predaje viškova proizvedene energije ispod razine izdanih elektroenergetskih suglasnosti postojećim potrošačima električne energije. Današnje cijene električne energije su takve da sufinanciranje fotonaponskih elektrana više nije potrebno. Ali je potrebno nešto drugo: ukidanje administrativnih ograničenja kod izgradnje FN elektrana. Kada bi Hrvatska dosegla razinu prosjeka EU od 254,5 W/stanovniku u korištenju FN sustava riješila bi u potpunosti potrebu za uvozom električne energije.
Sve upućuje na nužne i hitne mjere koje treba poduzeti RH kako bi se umanjila predstojeća energetska kriza, ali pritom osiguralo i povećanje gospodarske aktivnosti:
- Umanjiti potrebu za prirodnim plinom kroz povećanje ulaganja u energetsku obnovu i druge mjere energetske učinkovitosti
- Povećati proizvodnju prirodnog plina iz vlastitih izvora
- Povećati korištenje fotonaponskih sustava i predaju viškova proizvedene energije do razina elektroenergetkih suglasnosti za priključenje na elektroenergetsku mrežu
- Osigurati racionalan sustav otkupa viškova energije iz FN sustava
- Značajnije poticati izgradnju ostalih sustava za korištenje OIE
- Promjeniti ciljeve Strategije energetskog razvoja RH
Energetska kriza je prilika za novi investicijski ciklus
Prisutan strah od prekida isporuka plina iz Rusije u nekim zemljama članicama EU, osobito u Njemačkoj kao najsnažnijem europskom gospodarstvu izaziva i bojazan od pada gospodarske aktivnosti, odnosno od ulaska u recesiju. Upravo zbog opasnosti od ulaska u recesiju najsnažnijeg europskog gospodarstva koja bi se prenijela i na Republiku Hrvatsku moramo imati pripremljene proturecesijske mjere koje bi dovele do povećanja gospodarske aktivnosti u narednim godinama. U uvjetima povećanja cijena svih energenata, a ponajviše prirodnog plina, investiranje u energetsku obnovu je rješenje koje se nameće kao najučinkovitija mjera. Vrijeme je za pripremu projekata i program širokog sufinanciranja svih oblika energetske obnove koje osim što osiguravaju poslove građevinskom sektoru, umanjuju i ovisnost o ruskom plinu. ali su samoisplativi. Zato Vlada RH treba odmah primpremiti programe sustavnog i širokog sufinanciranja energetske obnove, nasuprot simboličnim i restriktivnim programima temeljenim na principima najbržeg prsta.
Daniel Srb