Foto: N1

Možda bi se moglo uštedjeti na bolovanjima – jer Hrvati sve više izostaju s posla zbog bolesti. Kako sezonski, tako i kronično. Statistike jasno pokazuju rast broja dana bolovanja, što budi sumnju u dio opravdanosti istih. HZZO je u prvih šest mjeseci zaključio da je čak 40% bolovanja – neopravdano.

Čekaonice u ambulantama prazno izgledaju samo na blagdan.

Jer, ako je suditi po podacima HZZO-a, inače su pune radnika. Opravdano ili neopravdano – kako za koga.

Liječnike pak rast broja dana bolovanja ne čudi iz nekoliko razloga – starosti populacije, kroničnih bolesti, ali i dugih lista čekanja. No, zloporabu pokušavaju svesti na minimun.

“Pacijent uvijek ima osobnu procjenu koje nije uvijek u suglasju s optimalnom potrebom. Zato postoji liječnici i odnos bolesnika i liječnika gdje se zajedničkim naporom iznađe optimalni način zdravstvene potrebe”, objašnjava liječnica Venija Cerovečki Nekić

Sve to procjenjuje i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, koji je u svemu uočio neka ponavljanja.

“Stopa bolovanja raste od 2015. godine i tijekom 2018. samo na naknade HZZO je potrošio milijardu i pol kuna”, kaže glasnogovornik u HZZO-u Nenad Korkut.

Zato su oformili timove za kontrolu. 

“Koji se bave samo bolovanjem. U prvih šest mjeseci bilo ih je 20.000, a zaključeno je 38 posto.”

Na gubitku su i poslodavci na čiji teret dnevno izostane 28.000 osoba, što je 5,5 posto više nego lani.

“Poslodavci dnevno gube 3 milijuna kuna, a godišnje 5 milijardi kuna. To je dodatak nad kojim se moramo zamisliti i vidjeti kako tome stati na kraj”, smatra Milka Kosanović, direktorica odnosa s članstvom u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.

Zato predlažu da se smanji maksimalan broj dana bolovanja na teret poslodavca te da se u prvih pet dana pokuša destimulirati bolovanja.

Takozvana lažna bolovanja ne koriste ni poslodavcima ni radnicima jer veći troškovi za jedne, znače manju plaću za druge, piše N1.

Podijeli objavu