Saborski zastupnik Mosta, Zvonimir Troskot, gostovao je u Novom danu kod Nine Kljenak gdje je komentirao slučaj Petrokemije koja je, prema navodila Nikole Grmoje, svojim bivšim vlasnicima PPD-u i Ini morala platiti 140 milijuna kuna penala.
Troskot kaže kako ga ovo podsjeća na aferu “plin za jedan cent”. “Tada smo otkrili koja je uloga PPD-a u toj aferi. Tada su tvrdili da su kupili tek 11 posto tog plina, ali na kraju se ispostavilo prema izvještaju HROTE-a da je to 63 posto, plus 2 posto tvrtka Enna. PPD je ušao u sve pore hrvatskog gospodarstva, a Andrej Plenković je na lajni njihovoj”, rekao je.
“Umirovljenici me pitaju na ulici zašto oni ne bi dobivali taj plin za jedan cent kao Pavao Vujnovac. Vrlo jednostavno, Vujnovac to kontrolira kroz ljude koji su postavljeni na ključnim područjima”, dodao je.
Afera brojila
Nakon toga je spomenuo i problem s brojilima gdje se radi o “još većim ciframa novaca”.
“U zadnjih 6 ponuda to je oko milijardu kuna. To su brojila koja se stavljaju u naša kućanstva i mjere potrošnju plina i električne energije, u koje je također upleten Vujnovac, Gobac, Jurčević i ta ekipa kroz kompaniju AMR sustavi u čijoj je vlasničkoj strukturi i ljubljanska tvrtka Iskraemeco na čijem je čelu Ante Bračić koji je i osmislio cijeli sustav. U zadnjih šest godina je to predmet Uskoka koji je sada zajedno s europskim istražiteljima u HEP-u i istražuju ta brojila jer je dio novaca iz EU fondova”, tvrdi Troskot.
“To je sve potpisao Frane Barbarić, ali i Šambić koji je član Uprave. Iskraemeco, uz Landis Gyr, su jedine tvrtke koje su u zadnjih 6 godina dobivale te natječaje za brojila. Nekoliko je tu problema, prvo su cijene koje su možda i duplo veće, a drugo su loša kvaliteta tih brojila. I treće, zbog čega se stvorio takav kartel, ista je to ekipa koja je sagradila onu grdosiju od hotela na Hvaru”, dodao je.
“Svi oni su bili primorani ući s Vujnovcem u Fortenovu i zato je Hrvatska završila na naslovnici Financial Times da država pogoduje tim poslovnim subjektima, što direktno, a što indirektno”, kazao je.
Privatizacija HEP-a?
Što se tiče samih brojila kaže da oni moraju ići na baždarenja. “Ova brojila su izrazito loše kvalitete gdje je efikasnost očitovanje na nekih 60-70 posto. To znači da u ovih 30-ak posto morate slati nekoga da provjerava i zapisuje. Tu je prostor za manipulaciju ogroman i to je sada predmet istrage. Natječaji su bili namješteni tako da su industrijska i brojila za kućanstva bili u istoj grupi i to su mogle ispuniti samo svije kompanije”, objasnio je Troskot.
Naveo je da su im se javili građani, ali i tvrtke koji se žale na izrazito više račune.
“Situacija PPD-a se preslikava u HEP-u. Izvlačio se plin i po višestrukim cijenama prodavao krajnjim korisnicima. Pitali smo koliko je dugovanje HEP-a prema PPD-u jer bi se to dugovanje možda moglo pretvoriti u vlasništvo i privatizaciju HEP-a”, dodao je.
Smatra da će i afera “plin za cent” dobiti sigurno svoj epilog.
