Blagdan Sveta tri kralja, poznat i kao Bogojavljenje, koji se u Katoličkoj crkvi obilježava 6. siječnja, važan je vjerski i kulturni događaj u Hrvatskoj. Na taj dan se prisjećamo dolaska trojice mudraca, Melkiora, Baltazara i Gašpara, koji su slijedeći zvijezdu došli pokloniti novorođenom Isusu donoseći mu simbolične darove – zlato, tamjan i smirnu.

Ovaj blagdan označava objavu Isusa Krista svijetu kao Božjeg Sina i nosi snažnu duhovnu poruku. Međutim, čini se kako je u suvremenom društvenom i političkom okruženju ovaj značajni katolički blagdan pao u drugi plan.

Dok je Bogojavljenje u Hrvatskoj neradni dan, koji mnogi koriste za obiteljsko okupljanje i vjerske običaje, izostanak javnih čestitki od strane državnog vrha povodom Sveta tri kralja nije prošao nezapaženo.

U isto vrijeme, pažnju su privukle čestitke i prisustvo predsjednika Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića na pravoslavnom Badnjaku, gdje su izrazili poštovanje pravoslavnim vjernicima uz tradicionalne čestitke „Hristos se rodi“.

Time su poslali važnu poruku inkluzivnosti i podrške manjinskim zajednicama u Hrvatskoj, što je svakako pozitivan primjer. Ipak, pitanje koje se nameće jest – zašto se jednaka pažnja nije posvetila obilježavanju Sveta tri kralja, koji je važan za većinski katoličko stanovništvo Hrvatske?

Pojedinci kritiziraju da ovakvi potezi političara mogu djelovati kao „dodvoravanje“ pojedinim zajednicama, posebno u svjetlu političkih rezultata i odnosa prema manjinama. Statistike pokazuju da je u sredinama s većinskim srpskim stanovništvom Zoran Milanović pobijedio na predsjedničkim izborima a ne Dragan Primorac što bi bilo logično zbog ulaganja Vlade Andreja Plenkovića u projekte manjinskih zajednica. Ipak, ova situacija otvara šire pitanje – jesu li naši politički predstavnici dovoljno usklađeni s vrijednostima većinskog stanovništva?

Katolička tradicija u Hrvatskoj ima duboke korijene, a ignoriranje jednog od ključnih blagdana, poput Sveta tri kralja, može ostaviti dojam da su neke vrijednosti gurnute u drugi plan. Važno je pronaći ravnotežu.

Poštovanje svih zajednica u Hrvatskoj ne smije ići nauštrb većinskog identiteta. Javne čestitke i isticanje važnih katoličkih blagdana ne samo da jačaju nacionalni identitet, već i doprinose očuvanju kulturne baštine koju dijeli većina građana.

Pozivamo političke lidere da u budućnosti pokažu jednaku pažnju svim važnim vjerskim događajima, bez obzira na to kojoj zajednici pripadaju.

Poštovanje različitosti svakako je važno, ali jednako je važno ne zaboraviti tradicije i običaje koji čine temelje hrvatskog identiteta.
T.R.I.