Jonjić o zabrani komemoracije na Bleiburgu: Nije to bio prvi put da je Hrvate pogodio takav napadaj austrijskog „antifašizma“!

0
Foto: Facebook

Tomislav Jonjić se na Facebooku oglasio oko ovogodišnjeg obilježavanja bleiburške komemoracije žrtvama komunističko-partizanskih zločina i križnih putova.
Objavu donosimo u cijelosti:

“BLEIBURŠKA KOMEMORACIJA – PARADA NEZNANJA I SLUGANSTVA

– Zabavno je posljednjih dana i tjedana gledati kako se u svezi s austrijskim nasrtajem na hrvatsko dostojanstvo, utjelovljeno u spomeniku na Bleiburškome polju i tamošnjoj komemoraciji, po raznim portalima, novinama i televizijama nadimlju i nadmeću kojekakvi pisari, skribenti i samozvani stručnjaci.

Zabrana komemoracije i uklanjanje hrvatskoga grba, naime, uopće nisu prvi incidenti tog tipa. Hrvatska revija u br. 2 (138)/1985 iz lipnja 1985. (str. 371.-372.) donosi izvješće o komemoriranju 40. obljetnice Bleiburške tragedije, pa spominje kako je – primjerice – Ministarstvo unutarnjih poslova demokratske Austrije zabranilo održavanje konferencije za tisak, a austrijske su vlasti mnogim Hrvatima demokratski zabranile ulazak u zemlju, pa dakle i sudjelovanje u komemoraciji.

Među onima koje je takva zabrana zahvatila bio je i urednik Hrvatske revije Vinko Nikolić. Nije to bio prvi put da je Hrvate pogodio takav napadaj austrijskoga „antifašizma“, što znači da se današnje protuhrvatske akcije uopće ne mogu objašnjavati aktualnom strukturom pokrajinskih ili saveznih vlasti, a ni pojedinačnim, uostalom iznimno rijetkim „incidentima“ tobožnjih „ustaša“.

Nasuprot tomu, mogu se te akcije objašnjavati austrijskim nastojanjem da se spere ljaga s austrijskog obraza zbog plebiscitarnog pristajanja uz Hitlera i zbog zločina koje su u Drugome svjetskom ratu (i na hrvatskome području) počinili austrijski Nijemci.

Također se mogu (i onda i danas) objašnjavati spregom austrijskih „antifašista“ s protuhrvatskim snagama u nas. Jedina je razlika da ranije (pa ni 1985.) nismo imali državu da nas brani, a danas imamo državu koja nas ne zna i ne želi braniti.

Čak ni elementarnim instrumentom za kojim se u međudržavnim odnosima poseže u ovakvim zgodama: načelom reciprociteta” – zaključuje Jonjić

Ivica R.