Kvaliteta pretraživanja i filtriranja na internetu

0
33

Na internetu postoje razni pretraživači koji pretražuju cijeli internet, ili samo pojedine baze podataka.

Pretraživači koji pretražuju cijeli internet temelje se na pretrazi po ključnim riječima.

Ova pretraga se temelji na stalnoj automatiziranoj pretrazi svih stranica na koje se može ući bez lozinke, te brojanju riječi koje se pojavljuju na toj stranici. Ti podaci se upisuju u veliku indeksiranu bazu podataka u kojoj se nalaze sve riječi koje je netko negdje upisao, te linkove na stranice gdje se ta riječ pojavljuje. Pri tome se uz svaki link bilježi i koliko se puta ta riječ na toj stranici pojavljuje, te koliki broj posjetitelja ima pojedina stranica. Iz toga se izračunava relevantnost pojedine stranice.

Pretraživači mogu tu relevantnost povećati onim stranicama koje plaćaju reklamu, onima koje se nalaze na određenom teritoriju, ili po nekim drugim specifičnim kriterijima. Ovi pretraživači također mogu prepoznati vrstu podataka kao što su tekstovi, slike, filmovi, mape, vijesti, knjige, datume, jezik i slično.

Pojedine društvene mreže imaju svoje filtere pretraživače koji pretražuju samo svoje baze podataka. I ovi pretraživači se temelje na ključnim riječima, ali imaju i druge dodatne kriterije po kojima se njihova baza podataka može pretraživati.

Ti kriteriji su na primjer; vrijeme kada je neki tekst, slika ili filma stavljen na društvenu mrežu, vrsta podataka koji se stavljen na mrežu (tekst, slika, kratki film, dugački film, direktni prijenos, emisije, popisi za reprodukciju i slično), vrijeme trajanja, tehničke karakteristike podataka, a mogu se i sortirati najčešće po relevantnosti, broju lajkova, ocjeni, broju pregleda, ili datumu stavljanja na mrežu.

Na ovaj način se svi rezultati slažu najčešće po relevantnosti, lajkovima i ocjeni drugih gledatelja.

Kvaliteta pretrage pri ovakvom načinu pretrage i sortiranja najviše ovisi o relevantnosti, ocjenama i broju pregleda, a najvažniji kriterij kvalitete su lajkovi, te broj pregleda i komentara.

Najčešći posjetitelji društvenih mreža su djeca koja najčešće ocjenjuju sadržaj, daju lajkove i dijele sadržaj čime se broj pregleda povećava. Na taj način najpopularniji sadržaju su šaljivi sadržaji ili šokantni sadržaji. Osim toga, pojedini autori sadržaja plaćaju i reklamiranje svojih sadržaja, lajkove i dijeljenja kako bi što više ljudi vidjelo njihove sadržaje.

Velika većina autora informacija to radi iz zabave, ili dosade, a kvaliteta njihovih dijela na društvenim mrežama je najčešće nikakva. Reklamne agencije na osnovi lajkova i druge aktivnosti grade profil korisnika te mu na osnovu toga šalju reklamne sadržaje.

Kvalitetni sadržaji su skriveni u ogromnoj količini bezvrijednih ili reklamnih podataka.

Zahvaljujući tome vjerojatnost da će gledatelji doznati najkvalitetnije informacije o onom što ih zanima je vrlo mala.

Pojedine društvene mreže su pokušavale relevantnost pretrage poboljšati tako da sami autori sadržaja definiraju svoje sadržaje po različitim tematskim kriterijima. Međutim, velika većina autora to ne radi, zbog neznanja, ili zato što pojedini sadržaji mogu biti istovremeno razvrstani u više raznih tema, pa ne znaju gdje bi ih svrstali.

Relevantnost pretrage bi se mogla poboljšati kada bi se kvaliteta sadržaja procjenjivala na osnovu podataka o onima koji su neki sadržaj pozitivno lajkali, ili podijelili. Na taj način bi se na osnovu lakova mogli izraditi i profili sadržaja, a ne gledatelja. Nije isto ako neki tekst o nekom stroju ocijeni neko dijete ili odrasli čovjek, neki pjesnik ili neki inženjer.

Za ovakvu procjenu relevantnosti sadržaja svatko tko želi nekome dati lajk, ili podijeliti sadržaj morao bi se registrirati, pri čemu bi trebao upisati svoj datum rođenja, spol, te svoju stručnu kvalifikaciju i struku kojom se bavi. Na osnovu ovakve registracije kod pretrage bi se moglo pretraživati po broju lajkova koje je neki sadržaj dobio od pripadnika određene struke, ili određenog godišta, a ne od svih kojima se neki sadržaj sviđa.

Mladi bi mogli tražiti ono što su pozitivno ocijenili mladi, dok bi stručnjaci tražili samo ono što su pozitivno ocijenili pripadnici njihove struke. Pri ovakvoj pretrazi filter pretraživač bi mogao i sam nuditi pojedincima sadržaje koji su u struci korisnika, ali bi korisnik kriterije pretrage mogao i sam promijeniti tražeći samo rezultate koji su najbolje ocijenjeni od nekih godišta, struka ili spola.

Tihomir Čuljak/Nove News

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here