Meteorologinja otkriva kakav nas ostatak ljeta čeka

0
58
Foto: Pixabay

Vrućina vrhuncem ljeta nije niša neobično. Kako je za tportal pojasnila dežurna prognostičarka Državnog hidrometeorloškog zavoda (DHMZ) Kristina Klemenčić Novinc, u ovo doba godine nisu neuobičajeni ni toplinski valovi, a ovogodišnji je ipak zamjetno blaži od lanjskog, kad se nerijetko mjerila i maksimalna temperatura iznad 40 Celzijevaca.

Toplinski valovi, vruće noći i dnevne temperature koje se penju iznad 36 Celzijevaca… Sa zahuktavanjem kolovoza, zakuhala je Hrvatska, a u Europi se broje žrtve.

No, koliko je ovakvo vrijeme neuobičajeno i što nas čeka u nastavku ljeta?

Odgovore smo potražili u Državnom hidrometeorloškom zavodu, kod dežurne prognostičarke Kristine Klemenčić Novinc.

‘Vrućina krajem srpnja i početkom kolovoza, dakle u vrhuncu ljeta, nije neuobičajena. Za očekivati je najvišu dnevnu temperaturu zraka oko i višu od 30 stupnjeva. Dapače, u ovo doba godine nisu neuobičajeni ni toplinski valovi, a ovogodišnji je ipak zamjetno blaži od prošlogodišnjeg, kad se nerijetko mjerila i maksimalna temperatura iznad 40 °C’, kaže Klemenčić Novinc.

Kako ističe prognostičarka, trenutačan je toplinski val izraženije prisutan duž obale i na otocima, gdje se noću temperatura često ne spušta ispod 25 stupnjeva, pogotovo u gradovima. Tako se, primjerice, u Dubrovniku, Splitu i Senju od 30. srpnja temperature zraka noću nisu spustile ispod 25 Celzijavaca.

‘Za očekivati je da će vrućih dana biti još. Od vikenda će porasti vjerojatnost za pljuskove, u unutrašnjosti uz blagi pad temperature, a općenito nakon 15. kolovoza su hladni prodori sasvim uobičajeni’, prognozira stručnjakinja.

A što je uzrok trenutnog toplinskog vala u Hrvatskoj i Europi? Klemenčić Novinc pojašnjava kako su vrućina i toplinski val koji je prisutan u Europi posljedica zadržavanja i pritjecanja toplog zraka s juga, tako da možemo reći da smo trenutno svi u južnoj i srednjoj Europi pod utjecajem iste zračne mase. Toplinski val koji je pak bio prisutan u arktičkom krugu bio je povezan sa suhom i stabilnom zračnom masom iz Rusije koja se dugo zadržavala na jednom mjestu, kontinuirano upijajući sunčevo zračenje i sprječavajući dolazak svježijeg zraka.

Što se jeseni tiče, zasad prognostički materijali upućuju na to da će srednja temperatura za jesenske mjesece biti viša od višegodišnjeg srednjaka uz veliku vjerojatnost ostvarenja prognoze.