Najneizvjesniji izbori u novijoj povijesti Njemačke: SPD u blagoj prednosti pred CDU koji je doživio najgori rezultat ikad, kreću koalicijski pregovori, mogu trajati mjesecima

0
Foto: Snimka zaslona/YouTube

Uz visoku izlaznost od 76 posto, održani su možda najneizvjesniji izbori u novijoj povijesti Njemačke.

Izlazne ankete i prve projekcije pokazuju tijesno vodstvo socijaldemokrata (SPD) ispred demokršćana (CDU/CSU), pa će o novom kancelaru i sastavu vlade odlučiti koalicijski pregovori.

Izlazne ankete objavljene u 18 sati pokazale su potpunu izjednačenost dviju najvećih njemačkih stranaka: i CDU i SPD dobili su po 25 posto glasova, Zeleni su na 15 posto, liberali (FDP) i radikalno desna Alternativa za Njemačku (AfD) na 11 posto, dok je lijeva partija Die Linke osvojila pet posto glasova.

Oko 21 sat stigle su i najnovije projekcije javne televizije ZDF, prema kojima SPD (26%) ima blagu prednost pred CDU (24,5%), nakon čega slijede Zeleni (14,1%), FDP (11,7%), AfD (10,5%) i Die Linke (5%). Slične su i projekcije ARD-a: SPD (25,7%), CDU (24,5%), Zeleni (14,3%), FDP (11,5%), AfD (10,5%) i Die Linke (5%).

Najveći gubitnik je CDU/CSU, čiji se rezultat u odnosu na izbore iz 2017. srozao za čak osam posto (ovo je jedan od njihovih najslabijih rezultata u povijesti), dok su najveći dobitnici SPD i Zeleni, čiji je rejting skočio za po pet posto.

No pitanje je koliko Zeleni mogu biti zadovoljni, budući da su do prije dva mjeseca vodili u anketama, koje su im u jednom času davale čak 28 posto glasova.

Ipak, Zeleni se mogu utješiti izbornim ishodom u Berlinu, gdje s 23,5 posto glasova vode ispred SPD-a (21,5%).

Treće i četvrto mjesto tu drže CDU (15%) i Die Linke (14%), dok su FDP i AfD na 7,5 odnosno sedam posto. Kao i zadnje četiri godine, Berlinom bi i dalje mogla vladati lijeva vlada SPD-a, Die Linke i Zelenih, ali bi pobjeda Zelenih mogla značiti da će dosadašnjeg SPD-ovog gradonačelnika zamijeniti političarka Zelenih Bettina Jarrasch.

SEMAFOR ILI JAMAJKA

Analitičari, međutim, upozoravaju da je preko 40 posto njemačkih birača glasalo poštom, pa stoga izlazne ankete možda neće biti precizne kao na ranijim izborima.

Mogućnost glasanja poštom u Njemačkoj je uvedena na izborima 2009. godine, a udio poštanskih glasova otada neprestano i značajno raste: s ispod pet posto do 29 posto na prošlim izborima 2017. godine, a ove je godine zbog pandemijskih mjera još porastao.

U svakom slučaju, čini se da kancelarski kandidat SPD-a Olaf Scholz ima više šanse sastaviti novu vladu nego njegov konkurent iz CDU-a Armin Laschet, premda su nakon objave izlaznih anketa obojica najavila kako vjeruju da će baš oni naslijediti Angelu Merkel.

“Znali smo da će to biti tijesna utrka. Učinit ćemo sve da formiramo vladu”, rekao je u izbornoj noći Laschet.

“Zadovoljan sam što su građani ove zemlje glasali na način na koji su glasali. Birači žele da budući kancelar ove zemlje bude Olaf Scholz”, poručio je pak SPD-ov kandidat Scholz.

S obzirom na rezultate, postoji više koalicijskih kombinacija, ali analitičari najviše šanse daju tzv. “Semafor koaliciji” (SPD, Zeleni i FDP), odnosno tzv. “Jamajka koaliciji (CDU/CSU, Zeleni i FDP), dok se najmanje izgleda daje velikoj koaliciji SPD-a i CDU-a koja je dosad vladala Njemačkom.

Koalicijski pregovori mogu potrajati mjesecima, kao što se dogodilo i nakon posljednjih izbora 2017. godina, kada je Merkel na mjesto kancelarke ustoličena tek nakon šestomjesečnog pregovaranja donosi Slobodna Dalmacija

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here