Ministarstvo poljoprivrede pokrenulo je donošenje Zakona s ciljem:
- zaštitite domaćih proizvođača od nekorektnih tretmana trgovaca/otkupljivača
- uspostave transparentnih i fer odnosa proizvođača i trgovaca/otkupljivača,
- uređenja tržišta i sankcioniranja nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom
Zakonom je propisan:
- sustav za osiguranje i zaštitu poštenih trgovačkih odnosa,
- definirane su nepoštene trgovačke prakse i mjere za sprječavanje nametanja istih
- te zadaće i način postupanja tijela za provedbu Zakona
Zakon je izrijekom utvrdio 24 nepoštene prakse za trgovce, 10 za otkupljivače ili prerađivače (neke su iste za jedne i druge) koje su trgovci i otkupljivači zaračunavali proizvođačima/dobavljačima da bi otkupili njihove proizvode za preradu ili ih stavili na police trgovina.
Na toj listi su: uvjetovanje sklapanja ugovora kompenzacijama, naknade za investiranje u nove trgovine, za istraživanje tržišta, za proslave obljetnica trgovaca i prerađivača, obveze za proizvode koji su u vlasništvu otkupljivača ili trgovaca (naknade za kalo, rastep i lom proizvoda, za krađu proizvoda s polica, prodaju ispod nabavne cijene, jednostrani raskidi ili izmjene ugovora, i sl).
Zakonom se ne ograničavaju temeljni interesi proizvođača i trgovaca/otkupljivača, već se uspostavlja jasan okvir za odgovornost u izvršavanju mjerljivih usluga koje su naplaćene. Očekujemo da će Zakon pridonijeti kvalitetnijoj suradnji među poslovnim partnerima, ne ugrožavajući ničije poslovanje i razvoj.
Koje su kazne za nepoštene prakse: Sankcije će za pravne osobe iznositi maksimalnih 5 milijuna kuna, a 2,5 milijuna za fizičku osobu koja, primjerice prodaje proizvod po cijeni nižoj od nabavne cijene u nabavnom lancu tog proizvoda. Za ostale teže povrede maksimalna kazna iznosit će 3,5 milijuna kuna, a za lakše povrede 1 milijun kuna.
Pod trgovcem značajne pregovaračke snage podrazumijeva se trgovac čiji ukupni godišnji prihod prelazi 100 milijuna kuna, uključujući povezana društva trgovca, a pregovaračka snaga otkupljivača i prerađivača odnosi se na one kojima ukupni godišnji prihod prelazi 50 milijuna kuna.
Što smo učinili nakon usvajanja Zakona
- otvorili smo dijalog sa dobavljačima i trgovcima radi tumačenja odredbi Zakona
- prikupili smo pitanja vezana uz primjenu zakona i nakon temeljite analize objavli odgovore
Kako bi olakšali provedbu Zakona Ministarstvo poljoprivrede, Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) i Hrvatska gospodarska komora (HGK) svim obveznicima dali su mogućnost dobivanja pisanih pojašnjenja za eventualne dvojbe, a tijekom veljače i ožujka održane su radionice u Zagrebu, Splitu, Osijeku, Rijeci, Puli i Varaždinu na kojima je prisustvovalo gotovo 700 sudionika.
Kroz pisana pojašnjenja i izravnu komunikaciju na radionicama predstavnici Ministarstva i AZTN-a odgovorili su na gotovo 200 pitanja. Najveći interes bio je usmjeren na akcije i popuste, asortimanski rabat, pozicioniranje proizvoda na policama trgovaca, te povrat neprodanih proizvoda.
Detaljne upute odnosno pitanja i odgovori na temu nepoštenih trgovačkih praksi dostupne su na stranicama Ministarstva poljoprivrede i AZTN –a (link).
„Zakon se dugo pripremao i o njemu je raspravljano na svim razinama uključujući trgovce, dobavljače i proizvođače. Takva praksa nije pratila nijedan dosadašnji zakon u RH, a u Saboru je dobio potporu svih političkih opcija. Dobro smo promislili o rokovima i svima ostavili dovoljno vremena za prilagodbu. Među svim dionicima u lancu opskrbe hranom očekujem kvalitetnu suradnju koja neće ugrožavati ničije poslovanje i razvoj“
– izjavio je ministar Tolušić te dodao
„ovim zakonom nitko nije zakinut već su njime konačno izjednačeni svi odnosi u lancu opskrbe hranom. Pozivam sve da prijave nepoštene prakse kako bi Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja mogla žurno reagirati, te pokaže li se potrebnim pokrenuti i postupak radi izricanja kazni onima koji krše zakon.“