Njemačka kani prepoloviti doplatak za djecu iz Hrvatske

Must Read
I.R.https://dugopolje.org
Najnovije vijesti, zanimljivosti i događanja iz općine Dugopolje, Hrvatske i svijeta

Djeca iz Hrvatske čiji jedan ili oba roditelja žive i rade u Njemačkoj, Austriji ili nekoj drugoj EU članici godišnje primaju milijune eura dječjeg doplatka iz tih država. Ako prođe plan njemačke i austrijske vlade o indeksaciji visine dječjeg doplatka s troškovima života države u kojoj dijete živi, iznosi koji se slijevaju na račune njihovih roditelja će se u najboljem slučaju prepoloviti.

Traži se europsko rješenje

U Njemačkoj se ponovno aktualiziralo smanjenje dječjeg doplatka za djecu koja žive u inozemstvu nakon što su lokalni čelnici upozorili na porast broja djece iz te kategorije u ovoj godini, posebice iz zemalja istočne Europe, što predstavlja teret za budžet, ali i otvara pitanje zloporabe, odnosno kontroverzne prakse “turizma za socijalne benefite”, kad se građani iz siromašnije EU države sele u bogatiju kako bi profitirali od socijalnih davanja. Šefica SPD-a Andrea Nahles najavila je sastanak s gradonačelnicima najpogođenijih gradova, a njihove riječi potvrdili su u njemačkom ministarstvu financija objavom da su u lipnju pomogli rekordnom broju mališana u inozemstvu, njih 268.336. Ta brojka predstavlja povećanje od 10 posto u odnosu na 2017., i veliki skok od 2007. godine, kad je samo 61.615 djece u inozemstvu primalo njemački dječji doplatak.

U brojkama, najviše djece s njemačkim dječjim doplatkom živi u Poljskoj, a slijede Hrvatska i Rumunjska (u svakoj po 17 tisuća). Za prvo i drugo dijete isplaćuje se po 194 eura, za treće dijete 200, a za četvrto i svako iznad toga po 225 eura mjesečno, što je, smatraju, previše za djecu u inozemstvu. Još je lani tadašnji ministar financija a sada predsjednik Wolfgang Schäuble (CDU) predložio zakon kojim bi se iznos doplatka prilagodio životnom standardu zemlje u kojoj djeca žive.

Tako bi, primjerice, djeca u Hrvatskoj, Bugarskoj, Rumunjskoj, Poljskoj i Mađarskoj primala polovinu, a djeca u Grčkoj, Češkoj ili na Cipru 75 posto njemačkog doplatka. Europska komisija već je jednom zaustavila njemački plan kad je povjerenica za rad i socijalna pitanja Marianne Thyssen rekla kako je prijedlog zakona u suprotnosti europskim zakonima i da predstavlja diskriminaciju građana EU.

Isto je upozorila i europarlamentarka Dubravka Šuica (HDZ, EPP). Glasnogovornik njemačkog Ministarstva financija sada kaže kako “rade s Komisijom na zajedničkom europskom rješenju”. Unatoč dosadašnjim protivljenjima Europske komisije, još jedna država – Austrija – nastavlja proceduru promjene zakona o doplatku koja će zahvatiti i djecu iz Hrvatske koja iz te države godišnje prime 7 milijuna eura. Visina doplatka u Austriji kreće se od 112 do 162 eura mjesečno, a Beč godišnje pomaže 132 tisuće djece u inozemstvu.

Najveće “opterećenje” predstavljaju djeca radnika iz Mađarske, njih 28 tisuća, na koje godišnje ode 80 milijuna, potom djeca u Slovačkoj i Poljskoj. Slijede Rumunjska i Slovenija te Hrvatska. Austrijska ministrica vanjskih poslova Karin Kneissl nedavno nam je pojasnila da paralelno s europskim aktivnostima pripremaju nacionalni prijedlog za indeksaciju dječjeg doplatka. Prijedlog zakona bio je na javnoj raspravi od siječnja do veljače. Vlada je prihvatila prijedlog 2. svibnja i sad je na redu parlament.

Ta naknada nije dio plaće

– Obiteljska naknada nije dio plaće, niti je naknada iz osiguranja. Svrha mu je djelomično refundirati obiteljima trošak života djece. Budući da se troškovi života razlikuju diljem EU, indeksiranje će pridonijeti prilagodbi iznosa obiteljskog doprinosa troškovima života u državi u kojoj dijete živi. Treba istaknuti da je sama Europska komisija predložila mehanizam indeksacije tijekom pregovora s Velikom Britanijom. Europsko vijeće jednoglasno se složilo s Komisijinim prijedlogom – istaknula je ministrica, piše vecernji.hr.

- Advertisement -spot_img
- Advertisement -spot_img
Latest News

Biskup Križić na 76. obljetnicu Bleiburške tragedije izrazio čuđenje što je izjava jednoga saborskog zastupnika da je poslije rata trebalo biti mnogo više ubijenih,...

Biskup Križić na početku homilije rekao je da „naša domovina nije teritorijalno velika, ali usprkos tome ima premnoga mjesta koja su...
- Advertisement -spot_img

More Articles Like This

- Advertisement -spot_img