Od početka 2023. povećani su iznosi ograničenja od ovrhe na plaći sukladno novom izračunu prosječne plaće. Iznosi do kojih se može provoditi ovrha na plaći i ostalim stalnim novčanim primanjima (mirovina, drugi dohodak i sl.) ovise o prosječnoj hrvatskoj plaći za razdoblje siječanj-kolovoz prethodne godine.
U 2022. taj je iznos bio 7.086 kuna, a u ovoj godini penje se na 7.583 kune, odnosno 1.006,44 eura, sukladno povećanju prosječne plaće u prošloj godini.
Zahvaljujući rastu prosječne plaće, iznos na zaštićenom računu povećava se za sedam posto. No zbog utjecaja inflacije primanja osoba pod blokadom realno su manja nego prošle godine, piše tportal.
U slučaju ovrhe zbog uzdržavanja djeteta (alimentacija) izuzima se četvrtina plaće, neovisno o njezinoj visini.
Kod ovrhe koja se provodi zbog naplate drugih računa izuzima se iznos u visini dvije trećine prosječne neto plaće ako je plaća jednaka ili veća od utvrđenog prosjeka. Ako je manja od utvrđenog prosjeka, izuzima se iznos u visini tri četvrtine neto plaće, uz uvjet da iznos za isplatu ne prelazi dvije trećine prosječne plaće.
Kod ovrhe koja se provodi radi zakonskog uzdržavanja ili naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti ili naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, zaštićeno je 50 posto plaće.
Konkretno, ako je plaća jednaka ili veća od 1.064,44 eura, od ovrhe se izuzima 251,61 euro (1/4 plaće) kada se ovrha provodi zbog uzdržavanja djeteta (alimentacija), odnosno 670,96 eura (2/3 plaće) ako se provodi zbog naplate drugih tražbina.
Anita M.