Foto. Pixabay

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) već je uvrstila poremećaje ponašanja zbog igranja računalnih igara u najnoviju reviziju priručnika ‘Međunarodne klasifikacije bolesti i srodnih zdravstvenih problema’. Taj je poremećaj definiran kao ‘stalan ili ponavljajući obrazac ponašanja, dovoljno ozbiljan kako bi značajno omeo funkcioniranje osobe u privatnom, obiteljskom, društvenom, obrazovnom, poslovnom i drugom životu’.

Osoba kojoj je dijagnosticiran takav poremećaj, navodi WHO, pokazuje značajna oštećenja u osobnom, obiteljskom, socijalnom, obrazovnom ili radnom životu zbog računalnih igara najmanje godinu dana. Britanski parlamentarci sad predlažu da se slična definicija primijeni i na pojedince koji se bore s prekomjernom upotrebom društvenih medija.

‘Instagram je pomogao ubiti moju kćer’

Parlamentarci ujedno pozivaju britansku vladu da izda službene upute o tome kako da osobe mlađe od 24 godine izbjegnu prekomjernu uporabudruštvenih medija.

Podupiru i inicijativu kojom se društvene medije želi prisiliti da podijele anonimne podatke s istraživačima kako bi se što bolje razumio utjecaj njihovih proizvoda na mlade ljude. Uz to, traže da se 0,5 posto poreza na dobit društvenih mreža odvoji za financiranje istraživanja, obrazovnih inicijativa i uspostavljanje jasnijih smjernica za javnost.

Zabrinutost zbog utjecaja društvenih medija na mentalno zdravlje djece značajno se povećala nakon kampanje koju su pokrenuli roditelji 14-godišnje djevojčice Molly Russell, koja si je 2017. oduzela život. Njezin otac tvrdi kako je Instagram pomogao ubiti njegovu kćer, natjeravši društvenu mrežu da zabrani prikaze samoozljeđivanja na svojim stranicama.

Problem još nema ime, ali je katastrofalan

Ovisnost o računalima relativno je nov, ali izuzetno ozbiljan problem. Mnogi ne vjeruju da uopće postoji, a psiholozi još nisu ni sigurni kako da ga nazovu. Neki ga opisuju kao ‘ovisnost o internetu’, drugi kao ‘ovisnost o računalu’, treći pak misle da možemo govoriti o ‘ovisnosti o cyberspaceu‘. Ma kako ga zvali, problem je ovdje i poprima katastrofalne razmjere.

Da je riječ o katastrofi, slaže se i doc. dr. sc. Ante Bagarić, pročelnik Zavoda za liječenje bolesti ovisnosti pri Klinici za psihijatriju Vrapče, kroz čije ruke godišnje prođe 4000 ovisnika. Kao ni drugdje u svijetu, tako ni kod nas nema zakona koji bi se bavio time.

Epidemija ovisnosti o internetu

‘Nekad smo razlikovali tri ovisnosti: alkohol, droge i kocku. A sad imamo i internet. Riječ je o vrlo osjetljivom pitanju. Razgovara se na stručnim skupovima i o tome, ali nema zakonskih rješenja. Pokazalo se da je problem puno ozbiljniji nego što se mislilo’, upozorava Bagarić i podsjeća kako je termin ‘ovisnost o internetu’ 1995. uveo pokojni psihijatar i farmakolog, dr. Ivan Goldberg kako bi opisao patološko i kompulzivno korištenje interneta.