Prvi je na ideju pomicanja sata 1784. došao američki državnik Benjamin Franklin jer mu je dan u određenim dijelovima godine trajao prekratko.
“Bila je nada da će, kad Finci već nisu uspjeli to dogovoriti, to biti za vrijeme hrvatskog predsjedanja. Ali došla je pandemija, pa niti smo mi, niti Nijemci dalje pokretali to pitanje. Možda će se ove godine konačno nešto pomaknuti u tom dijelu, makar sam iz neslužbenih izvora saznao da Vijeće hoće sad prebaciti lopticu natrag na Europsku komisiju da oni naprave procjenu utjecaja”, rekao je Škrlec.
Komisija nije napravila detaljnu analizu što bi odabir stalnog zimskog ili stalnog ljetnog računanja značio i za ljude i za gospodarstva zemalja. Bez toga se treće tijelo, Vijeće Europe ne želi izjasniti, pa sve stoji. A štedi li se i dalje energija dovoljno da bi se promjene satova zadržale? Talijani su izračunali kako prebacivanjem sata štede oko 0,2 posto godišnje električne energije. Zvuči malo, ali to je otprilike sto milijuna eura godišnje uštede. No ekonomska računica za zadržavanje izmjene vremena iz godine u godinu je sve tanja.
“Zaključci provedeni u zadnjih desetak godina pokazuju kako uvođenje takvog načina obračuna vremena nema smisla jer su moguće uštede daleko manje nego prije, što je i logično jer su ona neefikasna rasvjetna tijela u zadnjih 20 godina zamijenjena puno efikasnijom LED rasvjetom, kako u kućanstvima, tako i u tijelima javne rasvjete”, rekao je Damir Jakus, profesor Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu za RTL.
Glavno je pitanje postalo kako promjene vremena utječu na žive organizme. Da krave, koze i ovce nakon promjene sata daju manje mlijeka, farmeri znaju i bez da im netko pokaže znanstveno istraživanje.
Posljedice osjećaju i ljudi. Prebacivanje s 2 na 3 sata ujutro ove nedjelje oduzet će nam sat vremena sna i to je za ljude velik stres. To najviše osjećaju najugroženiji- djeca, stariji i kronični bolesnici koji promjene najteže podnose.
Anketa HGK pokazala je kako 90 posto poslodavaca želi ukinuti promjenu vremena jer ona utječe na produktivnost i zdravlje radnika. 60 posto njih radije bi da ostane stalno ljetno vrijeme, iako bi ono značilo češće dolaske na posao po mraku.
dp