[NA DIDOVINI] Ćosić, Debeljak i Didak

Must Read
I.R.https://dugopolje.org
Najnovije vijesti, zanimljivosti i događanja iz općine Dugopolje, Hrvatske i svijeta

U ovom izdanju rubrike „Na didovini“ donosimo vam priče o tri prezimena Ćosić, Debeljak i Didak.

Prezime Ćosić

Prema popisu koji je zabilježen u knjizi izdanoj 2002. godine, u Dugopolju žive 3 obitelji i 8 osoba s prezimenom Ćosić.

Prezime je nadimačkog postanja: nastalo je od riječi ćoso (turski köse, perzijski küse), što znači muškarac rijetke brade i brkova ili u koga ne rastu brada i brkovi; adarbis; ćoso, a u narodnim pričama Ćoso je i ime za mudra čovjeka, lukavca.

Da svi Ćosići nisu istog krvnog podrijetla, dobar su primjer nositelji tog prezimena na duvanjskom području:

  • Ćosići iz Buhova doselili su iz istoimenog sela pokraj Širokog Briga, gdje su nastali od starog roda Sabljića;
  • Ćosići iz Prisoja doselili su iz Roškog Polja (također u općini Tomislavgrad), gdje su nastali od starog roda Ljubasa; dio Ćosića iz Roškog Polja odselili su na Studence u Imotskoj krajini, gdje su još jednom promijenili prezime u Roškopoljac, koje nose i danas;
  • Ćosići iz Cebare nastali su od starog roda Lerota, a novo prezime isključivo rabe u posljednjih stotinjak godina.

Kupreški Ćosići, koji danas žive u Osmanlijama i Zloselima, također su posebni rod, a K. Draganović drži da su postali u 18. stoljeću od iz Vrlike doseljenog Brstila, od kojeg su još nastali i kupreški Grgići, Čolići i Pavići.

Što se pak tiče imotskih Ćosića, s maticom u Cisti Velikoj i Imotskom, njihov je predak, utvrdio je V. Vrčić, Ali beg Kjose (Ćose), islamske vjeroispovijesti, zabilježen 1622. godine kao svjedok u jednom spisu imotskog kadije. Njegovi se potomci (riječ je o Ćosiću Begoviću) nakon oslobođenja Imotskog od Turaka 1717. godine pokrštavaju, a njihovih 70 kanapa zemlje na Kamenmostu, uz rijeku Vrljiku, kao i Ćosića kula, pripali su iz Mostara doseljenom serdaru Mati Šoiću.

U Dalmatinskoj zagori Ćosići su zabilježeni 1835. godine, u austrijskom zemljišniku, i to u Crivcu i Pribudama: obitelji Ivana i Josipa Ćosića.

Što se pak tiče Ćosića u Dugopolju, onda je davno prije doseljenja današnjih nositelja tog prezimena, u tom mjestu živio i obnašao dužnost dugopoljskog župnika don Ivan Ćosić, i to od 1797. do 1799. i opet od 1802. do 1803. godine. Nažalost, ne znamo odakle je ovaj svećenik.

Današnji dugopoljski Ćosići doselili su iz Cetinske krajine.

Prezime Debeljak

Prema popisu koji je zabilježen u knjizi izdanoj 2002. godine, u Dugopolju živi samo jedna osoba s prezimenom Debeljak.

Prezime je nastalo od pridjeva debel, što znači debeo, tust, pretio, i to prema uobičajenom obrascu debel + jak = Debeljak.

Iako je ovaj doseljenik stigao iz Zagreba, Debeljaci su staro dugopoljsko prezime, koje je u međuvremenu nestalo iz Dugopolja.

U popisu vjernika Splitske nadbiskupije 1725. godine u Dugopolju je zabilježena 8-člana obitelj Ivana Debeljaka. U popisu pučanstva nekadašnje Narodne Republike Hrvatske u Dugopolju su zabilježene dvije obitelji s prezimenom Debeljak koje su imale 9 članova.

Prezime Didak

Prema popisu koji je zabilježen u knjizi izdanoj 2002. godine, u Koprivnom živi 12 obitelj i 37 osoba s prezimenom Didak.

Prezime je s jezičnog stanovišta nastalo od rodbinskog naziva did, koje se dodao dometak -ak (did + ak = Didak). Na sličan su način nastali i neki drugi rodbinski nazivi: rođak, šurjak, nećak, ujak, tetak.

Starinom su iz Dicma Donjeg i nastali su od roda Stoličića (ponekad su upisivani kao Stolica, Stolišoć). Pri popisu vjernika Splitske nadbiskupije 1725. godine u DIcmu su, uz samostalno prezime Stoličić, zabilježene i sljedeće prezimenske kombinacije: Stoličić – Armandić, Stoličić – Didak, Soličić – Hepinović, Stoličić – Kovač, Stoličić – Saranović, Stoličić – Silić.

Uporedo u susjednom Klisu postoji prezime Didović. Nemamo dokaza o krvnom srodstvu Didovića i Didaka.

Već početkom 19. stoljeća prezime se Didak osamostaljuje, pa je 1822. godine u Splitu zabilježen doseljenik s prezimenom Didak.

Slično svjedočenje imamo i iz 1840. godine, kada je Jure Didak bio jedan od Koprivnjana koji su dobili na uvid i potvrdu tek završeni austrijski zamljišnik.

- Advertisement -spot_img
- Advertisement -spot_img
Latest News

Vurušić: Da je ostala Jugoslavija, Plenković i Milanović danas bi bili članovi CK SKH

Diskurs predsjednika Republike i predsjednika Vlade za TNT su komentirali Vlado Vurušić (Jutarnji list) i Mladenka Šarić (One nastupaju). “Sukob...
- Advertisement -spot_img

More Articles Like This

- Advertisement -spot_img