Ovoga puta u rubrici “Na didovini” donosimo vam priču o nekoliko prezimena sa područja općine Dugopolje. O svim ovim prezimenima postoji manje podataka i zapisa, no ipak vjerujemo kako će navedene činjenice zaintrigirati vašu znatiželju. Upoznajte se sa prezimenima Doždor, Đike, Đolonga (Đolanga) i Đuderija.
Doždori
Ovo iznimno rijetko prezime zabilježeno je samo u Dugopolju, a nastanak mu je s jezičnog stanovišta sasvim nejasan.
Doždori su starosjedilački rod u Dugopolju, koji u tom mjestu ima kontinuitet od 1725. godine, a vjerojatno i mnogo ranije, ali za što nema konkretnih dokaza. Tri su obitelji s prezimenom Doždor zabilježene u popisu vjernika Splitske nadbiskupije 1725. godine: udovica Manda i Mijo Doždor imaju 5-člane obitelji, a njihov prezimenjak Ante živi sa 6 ukućana.
Prema popisu koji je zabilježen u knjizi izdanoj 2002. godine, u Dugopolju živi 17 obitelji i 55 osoba s prezimenom Doždor.
Ovaj rod ima i tri nadimka: Druškovići, Penjasi i Vidulaci.
Đike
Prema popisu koji je zabilježen u knjizi izdanoj 2002. godine, u Kotlenicama živi 3 obitelji i 8 članova s prezimenom Đike.
S jezičnog stanovišta prezime je Điko nastalo od glagola Đikati, što znači rasti u vis, naglo rasti, šiknuti u vis. Od ovog glagola izvedena su osobna imena, uglavnom nadimci, Điko, Đikan, što znači visok, krupan čovjek a od njih su izvedena prezimena: Đikanović (Vojnić), Đikić (Duvno, Mostar) i Điko (Kotlenice).
Đikići su noviji doseljenici u Kotelnicama, a vjerojatno su stigli s duvanjskog područja, jer su tamo najbrojniji: u Tomislavgradu (11 obitelji, 49 članova), Rošnjačama (6, 9)i Roškom Polju (2, 7). Ništa ne znaju o svom podrijetlu, zapisao je njima 1961. M. Petrić. U literaturi također nismo ništa našli o ovome zaista rijetkome prezimenu, osim što V. Vrčić u popisu današnjih prezimena sela Studenaca u Imotskoj krajini navodi i prezime Đikić, vjerojatno podrijetlom iz sela Zaljuti. U Ljetopisu župe Roško Polje, koji je počeo 1915. godine pisati župnik fra Blaž Jerković, Đikići su zabilježeni kao doseljenici s viničkog područja, dakle iz Rošnjača. U sačuvanim maticama župe Vinice, danas općine Tomislavgrad, Đikići se javljaju 6. siječnja 1906. godine, kad je upisano krštenje Mate sina Jakiše Đikića i majke Jake rođene Mišetić.
Đikići islamske vjeroispovijesti žive u Mostaru, a po njim se jedan dio grada naziva Đikovina.
Đolonge (Đolange)
Đolanga (a uporedo se rabi i oblik Đolonga) je prezime koje je isključivo vezano za Koprivno.
S jezičnog stanovišta nastalo je od naziva časničkog naslova u turskoj vojsci đolanga ili đonluaga, što znači zapovjednik đonlija. A đonlije su bile poseban rod vojske u Osmanlijskom Carstvu, obučen za izvođenje opasnih zahvata, a popunjavan je isključivo dragovoljcima. Bili su plaćenički dio turske oružane sile. Od đolanga je izvedeno po uobičajenom obrascu prezime Đonlagić, a prezime Đonlaga ili Đolonga posjeduje u sebi „nepravilnost u nastanku“, što se može tumačiti da je nastalo kao rezultat poruge.
Prema popisu koji je zabilježen u knjizi izdanoj 2002. godine, u Koprivnom živi 8 obitelji i 16 osoba s prezimenom Đolonga.
Đuderije
Ovo isključivo dugopoljsko prezime s jezičnog je stanovišta nastalo od džuderija (tur. çuderi=ospice), što znači „onaj koji je prebolio ospice i na licu mu ostali ožiljci, ospičav čovjek“. Dakako, zamjena dž sa dj ne treba izazivati nikakve dvojbe.
Starina Đuderija je Dugopolje, u kojem su u vrijeme popisa vjernika Splitske nadbiskupije 1725. godine zabilježene dvije obitelji s prezimenom Đuderić: obitelji Ivana i Mate Đuderića koje imaju po pet članova. Također nikakve zabune ne treba izazivati Đuderić umjesto današnjeg Đuderija.
Prema popisu koji je zabilježen u knjizi izdanoj 2002. godine, u Dugopolju živi 16 obitelji i 45 osoba s prezimenom Đuderija.
Imaju obiteljski nadimak Gavranović, koji je možda nekada bio i njihovo prezime.