[NA DIDOVINI] Križan

Must Read
I.R.https://dugopolje.org
Najnovije vijesti, zanimljivosti i događanja iz općine Dugopolje, Hrvatske i svijeta

S jezičnog stanovišta prezime je ustvari osobno muško ime Križan (lat. Chrysantius, grč. Chrysanthos), što u osnovi ima imenicu križ, a koja je nastala od krst odnosno Krist. Inačice ovog su prezimena: Križanac, Križanić, Križanović.

Upravo dužu inačicu – Križanović nalazimo 1725. godine u Dugopolju, kojom se tada služila 5-člana obitelj Mije Križanovića. Dugopoljski, a i ostali Križan(ović)i iz Cetinske krajine, potomci su duvanjskih Križanaca, koji su se nekoć služili i inačicom Križanović.

U sklopu velike seobe pet tisuća Hrvata katolika s jugozapadnobosanskih područja 1678./88. godine u Turjacima se smjestio Marijan Križanović pok. Matije iz Duvna. On je 9. srpnja 1689. godine dobio zidinu i osam kanapa oranice, a (vjerojatno) njegov rođak Nikola osam kanapa u mjestu Branduši. Kada se stanje posve stabiliziralo u popisu obitelji banderije Jure Doturovića (također doseljenik iz Duvna), sačuvanom u zemljišniku iz 1709. godine u Turjacima se nalaze tri Križanovića obitelji: Luke pok. Mate (5 članova), Jurina (bez očeva imena) sa 8 ukućana i udovice Perine s pet duša. Petočlana obitelj Grgura Križanovića pok. Križana upisana je u tada banderiji harambaše Buljana u Postinju, na mućkom području.

Inače, Križanci su veoma stari duvanjski rod s maticom u selu Vedašiću, gdje je u popisu bosanskohercegovačkih Hrvata katolika 1741./42. godine biskup fra. Pavo Dragičević zabilježio 14-člane obitelji Andrije i Mate Križanca. U popisu biskupa fra. Marijana Bogdanovića 1768. godine u Vedašiću dom imaju dvije obitelji Ivana Križanca (22 člana) i Petra Križanca (15); tada u Gabeli pokraj Čapljine žive obitelji Marka (18) i Stipe Križanca (3).

Među pet obitelji s 32 člana, koje su u vrijeme Bečkog rata 1686. godine izbjegle na područje Brela iz Sunića (danas Sovići, pogranično selo hercegovačke općine Grude), nalazi se i obitelj Frane Križanovića (bez naznaka broja članova). Na povratku iz zbjega 7-člana obitelj Mate Križanovića dobiva 1725. godine od venecijanskih vlasti 14 kanapa zemlje u Cisti Velikoj pokraj Imotskog. Vjerojatno su i ovi Križanci istog krvnog podrijetla kao duvanjski Križanci.

Livanjske Križane spominjemo kao veoma raširen rod: Priluka, Grgurići, Ljubunčić, Lusnić i Čelebić. V. Petrić je 1961. godine o njima zabilježio da „ne znaju odakle su porijeklom“. Nalazimo ih u oba biskupska popisa u 18. stoljeću: 1741./42. godine u Ljubunčiću je 20-člana obitelj Mate Križanovića; u Ćaiću živi samac Luka Križanović; 1768. godine u Odžaku dom ima 12-člana obitelj Bože Križanovića (u latinskom izvorniku Natalis Crixanovich). Kraće prezime Križan javlja se 1814. godine u Priluci u popisu žrtava epidemije kuge. Križani iz Lusnića sačuvali su obiteljsku predaju da su se „prije zvali Suprugović, navodno su porijeklom od Trogira“. Sve je moguće!?

Križanovići su veoma rasprostranjen rod na bosanskim prostorima u 18. stoljeću: 1741./42. godine u župi Biela (danas dobojsko područje) živjeli su na tri mjesta: Donja Šakava (3 obitelji, 16 članova), Vukšić (1,6) i Hajdurovići (1,13); u Bistrici pokraj Žepča (1,7); Orašju pokraj Travnika (1,8) i Pirdiš – Crnici pokraj Uskoplja (1,2).

Na drniškom području Križanovići su zabilježeni u Kadinoj Glavici 1704. godine.

Prema popisu koji je zabilježen u knjizi izdanoj 2002. godine, u Dugopolju živi 14 obitelji i 46 osoba s prezimenom Križan.

- Advertisement -spot_img
- Advertisement -spot_img
Latest News

Bleiburg: HSP obilježio 75. obljetnicu tragedije

I ove godine unatoč svim otegotnim okolnostima HSP je polaganjem vijenaca, paljenjem svijeća i molitvom kod spomenika na Bleiburškom...
- Advertisement -spot_img

More Articles Like This

- Advertisement -spot_img