U novom izdanju rubrike „Na didovini“ donosimo vam priču o tri prezimena. To su staro dugopoljsko prezime Radovan, te dva novodoseljena prezimena Rošić i Rudeš.
Prezime Radovan
Prezime je ustvari staro narodno muško ime Radovan. Osim u Dugopolju ovo je rijetko hrvatsko prezime potvrđeno još u Poreču i Lumbardi na Korčuli. Najsrodnije mu je bračko pučko prezime Radovanić, zabilježeno 1524. i 1625. godine.
Prvi pisani spomen o ovom starom dugopoljskom rodu datiran je 29. svibnja 1693. godine, kada je harambaša Mate Petrović iz Ostrovice (Poljička Kneževina) dobio za svoju banderiju 300 kanapa zemlje u Brodariću, Novim Selima, Ugljanima i Begovini sve do tvrđave Čačvina. Među onima koji su dobili zemlju nalazila se i 8-člana obitelj Nikole Radovana iz Dugopolja.
Prigodom popisa vjernika Splitske nadbiskupije 1725. godine u Dugopolju je zabilježena 9-člana obitelj udovice Luce Radovan. Iz toga je vremena i don Ilija Radovanović, pop glagoljaš, koji je u rodnom Dugopolju obavljao dužnost kapelana od 1729. do 1735. godine i drugi put od 1760. do 1785. godine. u 18. stoljeću još je jedan glagoljaš iz ovog dugopoljskog roda: don Lovre Radovan, koji je službovao u Dugopolju kao kapelan od prezimena – Radovan, koju i danas pripadnici ovog roda nose.
Prema popisu koji je zabilježen u knjizi izdanoj 2002. godine, u Dugopolju živi 8 obitelji i 30 osoba s prezimenom Radovan.
Prezime Rošić
Prema popisu koji je zabilježen u knjizi izdanoj 2002. godine, u Dugopolju živi četveročlana obitelj s prezimenom Rošić
S jezičnog stanovišta prezime je nastalo od nadimačkog imena Rošo ili Roša, kako su primjerice zvali harambašu Ivana Bušića rođenog u Donjim Vinjanima pokraj Imotskog oko 1715. godine, koji je nadimak dobio prema talijanskom rosso, što znači onaj koji je crvene kose, crvenokosi.
Riječ je o novodoseljenicima iz Čvrljeva, sela u Kaštelanskoj zagori. Današnji čvrljevski Rošići nekoć su se prezivali Božić, ali su nakon katastarskog premjera 1815. godine za novo prezime uzeli dotadašnji obiteljski nadimak Rošić. Tada je u Čvrljevu zabilježeno 26 obitelji Božić, od kojih su kasnije nastali: Bakušići, Brnići, Jandrići, Jokići, Jurasi, Kevetići, Kudrići, Kukići, Lujnovići, Pavletići, Petričevići, Radoje, Rošići, Šnikići, Škomrljušići, Štulići, Vidkovići i Zalčevići.
Prezime Rudeš
Prema popisu koji je zabilježen u knjizi izdanoj 2002. godine, u Dugopolju živi četveročlana obitelj s prezimenom Rudeš.
Petar Skok u Etimologijskom rječniku navodi riječ rud, u ženskom rodu glasi ruda, što znači vuna, kosa, vlasi, perčin, a u nekim krajevima i glava i čelo. Izvedenice rudeš (u dubrovačkog pjesnika Dominika Zlatarića (1558.-1613.) zabilježen je oblik rudež, što znači čuperak kose), a Skok dodaje i ime vola i ime mjesta (toponim).
U hercegovačkoj općini Grude žive pripadnici roda Rudeš, u Kozici pokraj Vrgorca i Vinjanima Donjim pokraj Imotskog pripadnici roda Rudež. Dugopoljska obitelj Rudeš spada među najnovije doseljenike, a u Dugopolje je stigla iz Gruda.