Sve više osoba koje su preboljele COVID-19 traži liječničku pomoć zbog pojave post-COVID sindroma.
Simptomi vezani uz ovaj sindrom uznemiruju ih, onemogućuju normalno funkcioniranje i traju tjednima, a nekad i mjesecima. Neobično je i što se post-COVID problemi ne događaju samo osobama koje su preboljele teži oblik korone, nego i pacijentima koji su imali blagi oblik bolesti.
– Kad smo otvorili post-COVID ambulantu u bolnici Dubrava, imali smo desetak pacijenata dnevno, a sad ih je tridesetak. Do danas je obavljeno 530 pregleda, a riječ je o pacijentima koji su nam se obratili za pomoć nakon što su preboljeli COVID, ali i dalje osjećaju tegobe – kaže nam dr. Nevenka Piskač Živković, voditeljica Respiracijskog centra glavne COVID bolnice Dubrava.
U posljednje vrijeme, objašnjava, dolazi sve više pacijenata koji se žale na razne neurološke smetnje.
– Prije su se uglavnom javljale osobe koje su imale respiratorne tegobe, a sad, vjerojatno potaknuti brojnim informacijama i novim spoznajama o bolesti, dolaze i ljudi koji se žale na konstantan umor, pojačanu glavobolju, smetnje pamćenja i dugotrajnu nesanicu – napominje liječnica.
Podsjeća kako se u prvih mjesec dana nakon rekonvalescencije takvi problemi toleriraju, no ako ne prolaze ni nakon dva ili tri mjeseca, onda im se pacijenti javljaju za pomoć.
Najčešći simptomi koji se pojavljuju kod pacijenata nakon preboljele akutne faze COVID-19 uključuju dugotrajan gubitak osjeta okusa i mirisa, kroničan umor, malaksalost, poremećaj pamćenja i koncentracije, bolove u prsima, mišićima i zglobovima, pojačane glavobolje, noćno znojenje i nesanicu, kožni osip, kao i gubitak kose.
Virus SARS-CoV-2 ne utječe samo na dišni sustav, nego djeluje i na male krvne žile te na zgrušavanje krvi, pa je povećana mogućnost stvaranja ugrušaka čak i mjesecima nakon preboljele bolesti.
– U post-COVID dnevnoj bolnici dodatno proučavamo cirkulaciju, među ostalim, pacijentima radimo i perfuzijsku scintigrafiju pluća. Riječ je o dijagnostičkom postupku kojim se slikovno prikazuje prokrvljenost plućnog parenhima. Tu se daje kontrast i prati prokrvljenost, odnosno gleda jesu li dijelovi pluća zadovoljavajuće prokrvljeni. Kod određenog broja pacijenata uočili smo da pojedine male krvne žile nisu zadovoljavajuće prokrvljene, odnosno da nemaju dobar protok krvi – navodi liječnica, a poremećaji u mikrocirkulaciji također mogu uzrokovati probleme koncentracije. Više pročitajte na Slobodna dalmacija
dp/sd