Puno puta smo čuli za njega, ali znate li što je glikemijski indeks?

0
1
Foto: Pixabay

Glikemijski indeks (GI) mjerna je jedinica za brzinu kojom raste razina šećera u krvi nakon konzumiranja određenih namirnica. Evo što o njemu morate znati.

Glikemijski indeks je utjecaj 50 g ugljikohidrata na razinu glukoze u krvi. Razlikujemo namirnice s visokim, srednjim i niskim glikemijskim indeksom. Čim je glikemijski indeks namirnice viši, tim će glukoza u krvi brže rasti. Time dolazi do većeg lučenja inzulina. Inzulin bi, u pravilu, trebali “štedjeti“, piše RTL.

Namirnice sa visokim glikemijskim indeksom smjeli bi uzimati samo u jednom trenutku i to nakon treninga dok je povećana inzulinska osjetljivost. Inzulinska osjetljivost je osjetljivost stanice na djelovanje inzulina. Ukoliko imamo lošu inzulinsku osjetljivost ili pak nedovoljno lučenje inzulina, glukoza ne može ući u stanicu i tamo se potrošiti. Time dolazi do viših razina glukoze u krvi. Takav poremećaj nazivamo dijabetesom.

Glikemijski indeks rangira hranu i piće na skali od 0 do 100

  • primjeri hrane s visokim glikemijskim indeksom (iznad 70) uključuju bijelu rižu, bijeli kruh, med, pečeni krumpir, lubenica, čips, pivo, bundeva, gazirani sokovi, ječam, palenta…
  • primjeri hrane sa srednjim glikemijskim indeksom (između 56-69) uključuju bananu, grožđice, ciklu, marmelada, kukuruz, smokve,  kroasani, kuhani krumpir,  kus – kus, javorov sirup, kivi…
  • primjeri hrane s niskim glikemijskim indeksom (ispod 55) uključuju mrkvu, slanutak (kuhani), jabuku, leću, integralni kruh, smeđa riža, brokula, krastavci, tikvice, jagode, trešnje, mlijeko, jogurt…