RUSIJA POTROŠILA SVE NOVČANE ZALIHE, SLIJEDI TISKANJE RUBLJI?: Vlada pokreće SEKVESTRACIJU proračuna nakon najvećeg pada prihoda u 11 godina

0
Foto: UK pravda

Prvi put od pandemijske krize, ruska vlada kreće u opsežnu sekvestraciju saveznog proračuna, koji je u ljeto doživio kolaps prihoda, kakav statistika nije zabilježila barem od 2011. godine.

Ministarstva i odjeli primili su obavijest Ministarstva financija o smanjenju sredstava u razdoblju 2022.-2023. za 10%, izvještavaju Vedomosti pozivajući se na izvor blizak kabinetu. Prema njegovim riječima, takozvani “nezaštićeni artikli” ići će pod nož, a ne planiraju se rezati troškovi mirovina, plaća državnih službenika i zdravstvenog sustava.

Vlada će čak povećati financiranje vojske, koja je zaglavljena u ratu s Ukrajinom: program državne obrambene narudžbe, koji košta proračun oko 2 trilijuna rubalja godišnje, ostat će na istoj razini, a još jedna indeksacija sprema se za vojničke plaće. To će dovesti do povećanja ukupne vojne potrošnje, objašnjava izvor blizak MORF-u.

Zapljena proračuna, koji je pogođen sankcijama, recesijom u gospodarstvu i  jačanjem rublje, nije iznenađenje, kaže Natalya Orlova, glavna ekonomistica Alfa-Bank.

Od početka ljeta vlada nije bila u stanju uravnotežiti prihode s rashodima, a akumulirani ukupni iznos za lipanj-kolovoz dobio je deficit od 1,452 trilijuna rubalja. Kao rezultat toga, do jeseni je potrošen gotovo sav “višak” novca koji se nakupio u šest mjeseci: od 1,589 bilijuna rubalja početkom lipnja, do kraja kolovoza ostala je samo 131 milijarda rubalja.

Proračun ubrzano gubi prihode pod pritiskom sankcija i njihovih posljedica, pišu analitičari Raiffeisenbank. Poteškoće s prodajom nafte u Aziju i zatvaranje plina u europske zemlje dovele su do činjenice da su u srpnju prihodi od poreza na naftu i plin pali za 29% na godišnjoj razini – što je rekord za 11 godina dostupnih statistika. U kolovozu su potonuli još 13%, na minimum u 14 mjeseci (671,9 milijardi rubalja).

Naknade iz neprimarnih sektora gospodarstva pale su u kolovozu za 14% na godišnjoj razini, na 1,157 trilijuna rubalja. A ukupni proračunski prihodi – za 10%, na 1,829 trilijuna rubalja. U isto vrijeme, troškovi su porasli za 8,4% na godišnjoj razini na 2,174 trilijuna RUB. 

Kako recesija u gospodarstvu uzima maha, tako u državnu blagajnu dolazi sve manje PDV-a, carina i poreza na dohodak. Kao rezultat toga, vlada treba sve skuplju naftu kako bi spojila kraj s krajem. Proračun za 2022. bio bi uravnotežen kad bi barel koštao 105 dolara, procjenjuje Orlova. Zapravo, naftne kompanije dobivaju gotovo 30% manje – 74,4 dolara po barelu Urala u kolovozu.

Ako se uzme u obzir inflacija, onda u realnom smislu podbačaj neresursnih proračunskih prihoda doseže 30%, a “to je katastrofa”, kaže Jevgenij Suvorov, ekonomist Centrocredit banke. Vlada ima NVF u rezervi, ali u uvjetima kada je valuta zamrznuta sankcijama, trošenje iz nje samo je pitanje novca, kaže: Ministarstvo financija prebacuje valutu na račun Središnje banke, a ova “ pretvara” u “tiskane” rublje.

Unatoč poteškoćama s proračunom, malo je vjerojatno da će vlada značajno rezati potrošnju, sumnja Orlova: “Prevladavanje recesije zahtijeva financiranje mjera potpore, a izborni ciklus u ožujku 2024. diktira svoje uvjete.”

Vjerojatno, pozivajući resore na stezanje remena, Ministarstvo financija “formira rezervu za pokrivanje ostalih troškova”, sugerira ona.

Anita M.