Legendarni pilot Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, umirovljeni brigadir Ivan Selak, komentirao je za N1 izjavu ministra obrane Marija Banožića da su u bespilotnoj letjelici koja je u noći na petak pala u Zagrebu pronađeni fragmenti aviobombe.
Je li moguće da su u letjelici nađeni ostaci avionbombe?
Pokušat ću objasniti. Siguran sam da nisu pronađeni, skoro sam siguran da nisu pronađeni aviobombe. Dakle, fragmenti aviobombe, ne vjerujem da postoje. Fragmenti eksploziva i fragmenti ostatka eksplozije postoje. Zašto? Radi se o letjelici koja je izviđački dron iz 80-ih godina prošlog stoljeća. Ta letjelica posjeduje ono što je posjedovao i avion na kojem sam ja letio.
Postoji eksploziv koji će uništiti one podatke koje ja ne želim da moj protivnik vidi ukoliko ta letjelica nekontrolirano padne na neki teritorij.
Taj eksploziv se ne aktivira ako letjelica kontrolirano pada. Ona kontrolirano pada, padobrani su otvoreni, ona lagano pada na zemlju. Ovo je bio nekontrolirani pad, padobrani se nisu stigli otovoriti, doslovno su se rasprsli, odvojili i ona je velikom brzinom pala na zemlju. Identičan takav sustav posjeduje MIG-21 na kojem sam ja letio. Taj sustav je služio za presretanje u zraku, dobivao je podatke od časnika sa zemlje, kodirane podatke koji su se prikazivale na instrumentima u kabini. U slučaju da si pogođen iznad neprijateljskog teritorija, da moraš iz nekog razloga napustit zrakoplov, prije katapultiranja, s desne je strane bio prekidač s crvenim osiguranjem kojim se moglo uništiti šifrirani link. Link bi se uništio i sam, ali da bi bio siguran si prije katapultiranja to trebao unišiti. To je priča iz Drugog svjetskog rata s njemačkom podmornicom nasred oceana kad je netko zaboravio uništiti Enigmu, uređaj za šifriranje podataka.
Nema govora da su našli bombu u letjelici?
Da budem jasam, ja ne vidim koja bi to budala stavila u ovu letjelicu bombu. Ukoliko, da razjasnimo, iz ove letjelice izvadite opremu za izviđanje, detekciju, ometanje, za bilo što, umjesto nje vi možete staviti toliko tešku količinu eksploziva. A da bi neki kreten sad tu stavljao avijacijsku bombu… Vi možete, teoretski, staviti eksploziv, ali da je on bio unutra zaista… Danas ne bi bilo pola krila studentskog doma u onoj ulici.
Pitam jer je ministar rekao dijelovi eksploziva i aviobombe.
Već sam rekao, nije ministar taj koji treba znati koji je kalibar topa na mom avioinu. Nije on taj koji treba znati koja je početna brzina ispaljene granate iz tenka. Ali ministar oko sebe treba imati ekipu koja to zna, a ne da on prvi dan izjavljuje, nakon što je letjelica pala nekoliko desetaka metara od studentskog doma, da je to bezopasno i ne predstavlja prijetnju. Na svu sreću, jučer ga je demantirao premijer i rekao da je to izrazita prijetnja. Svaka čast! A danas, treći dan nakon pada, ministar govori da je unutra bila, čak i fragmenti, aviobombe. Dakle, prije 36 sati si rekao da to nije prijetnja, jučer je tvoj šef rekao da je prijetnja. I danas… Jel’ rekao da je bila ili da nije? Pa daj čovječe, ustabili se, radi taj posao ili, ne želim sad glumiti ono što govori predsjednik Milanović.
Nađena je crna kutija. Tko je mogao lansirati letjelicu?
Nije uopće u pitanju tko je lansirao. Za mene je problem zašto je ta letjelica prošla kroz NATO integrirani sustav zračnog prostora iznad NATO zemlja. Letjelica dugačka 14,3 metra, veličine borbenog zrakoplova je prošla. Zamislite ruski KH-22 do KH-90. Projektili, bespilotne letjelice naoružane eksplozivnom su u pravilu duplo kraće od ovog projektila. Što bi nam ti koji su duplo manjeg odraza učinili? Kakva je to zaštita zračnog prostora iznad NATO zemalja?
Ivica R.