Hrvatska novinarka Nada Prkačin ulovila se redateljskog i scenarističkog zadatka kojim je željela dočarati nezapamćen partizanski zločin nad Hrvatima u Zrinu.
Njezin angažman oko ove mučne priče iz 2. Svjetskog rata rezultirao je dokumentarnim filmom “Zrin 1943.” koji je, sudeći po najavi, pun pogodak. Zrin je jedan od najslavnijih srednjovjekovnih gradova središnje Hrvatske kojeg su početkom rujna 1943. partizani uništili, njegove stanovništvo djelom pobili a djelom protjerali – piše Dnevno.hr
Trailer možete pogledati OVDJE.
Ovaj film je nastao povodom 80. obljetnice zločina u Zrinu i progona njegovih stanovnika. Njime želim ukazati na nepravdu koju su doživjeli i još uvijek doživljavaju Zrinjani i njihovi potomci, no bez želje za osvetom, isključivo u potrazi za istinom i pravdom”, kaže autorica 52-minutnog filma koji će se premijerno prikazati 08. rujna 2023. u Sisku, a potom 9. rujna i u Zagrebu.
Pokolj u Zrinu
Podsjetimo, bez ikakvog nagovještaja i povoda, napad na Zrin započeo je 9. rujna u popodnevnim satima iako u njemu nije bilo vojnih snaga regularne vojske tadašnje Nezavisne Države Hrvatske. Napad je bio tako iznenadan i silovit da se mnogi mještani nisu stigli sakriti. Na sigurnom su bili jedino pastiri i pastirice koji su po okolnim obroncima do tada mirno čuvali blago. Dio mještana uspio se nekako skloniti u zrinsku kulu, a ostali su se posakrivali gdje god je tko stigao. Odrasli su Zrinjani, s nešto malo lovačkog oružja koje su posjedovali, uspjeli organizirati obranu. Nažalost, obrana je, nakon 16 sati borbe s daleko nadmoćnijim neprijateljem, naposljetku slomljena.
Mrtvi su ležali na sve strane. Samo tada ubijeno je 213 Zrinjana među kojima i 12-oro djece od kojih je najmlađa žrtva imala je tek 15 dana. Nakon zločina nastupila je pljačka kuća i paljenje, a dvije mjesne crkve nestale su u plamenu. Preživjele žene i djeca, teško traumatizirani zbog doživljenog, ubačeni su u vagone i deportirani, najvećim djelom u Slavoniju.
Dana 7. veljače 1946. kotarski sud u Dvoru “u ime naroda” i formalno je konfiscirao pokretnu i nepokretnu imovinu Zrina koja im do današnjeg dana nije vraćena. Unatoč strahu i šutnji u doba komunističke Jugoslavije, istina o Zrinu je sačuvana, a o njoj se na glas počelo govoriti u demokratskoj i slobodnoj Hrvatskoj.
“No, istina nije donijela pravdu. Potomci žrtava uporno i strpljivo dolaze u Zrin moliti za svoje pokojne, a sjećanja o zločinima prenose na mlade generacije”, zaključuje Nada Prkačin.