Hrvatski pedijatri, kao i oni diljem svijeta, imaju nove izazove. Prije dvadesetak godina gotovo da nije bilo riječi o odbijanju cijepljenja djece protiv zaraznih bolesti, a danas je to samo jedan od problema. Kako poboljšati brigu za zdravlje djece 200-tinjak hrvatskih pedijatara raspravlja ovog vikenda na Plitvičkim jezerima.
Doktorica Ana Krpina Pozaić, specijalist pedijatar, godinama brine o zdravlju mališana u Zagrebu. Voljela bi da ima više vremena za najmlađe pacijente. “Za bolesno dijete imamo nekakvih 10-15 minuta, a za novorođenčad to zahtijeva ipak malo više vremena, nekakvih 20-25 minuta”, otkriva.
Da treba više vremena, slaže se i mlada majka. “U Hrvatskoj nedostaje pedijatara i liječnika po bolnicama”, smatra. Nije samo problem vremena, već i nedostatka pedijatara kojih u ovom trenutku u Hrvatskoj nedostaje bar 40 piše Dnevnik.hr.
“Imam negdje oko 1400 djece u skrbi. Nekako uspijevamo, iako je to povezano doista sa svakodnevnim i velikim stresom”, napominje pedijatrica Branka Čović.
Stres pedijatrima izaziva i činjenica da sve veći broj roditelja odbija cijepiti djecu. “Svi roditelji koji ne žele cijepiti svoju djecu uredno su procijepljeni i uredno zaštićeni zbog brige i savjesti svojih roditelja od svih bolesti od kojih su se mogli zaštititi cijepivom. Tu istu blagodat i tu istu sigurnost oni ne žele pružiti svojoj djeci”, kaže Marina Lichter Štajduhar, pedijatrica.
Novi izazovi
I to nije problem samo hrvatskoga društva.
“Problem je prisutan u cijelome svijetu, uglavnom u razvijenim zemljama. Prisutan u mnogim europskim zemljama – Francuskoj, Njemačkoj, Italiji”, ističe doktor Angel Carrasco Sanz iz Europskog Europsko udruženja primarne pedijatrijske zaštite. Problem modernoga doba je i prečesta upotreba tehnologije koja djeluje na dječji razvoj.
“Sad je primjećeno pogotovo kod djece koja više od sedam sati provode dnevno na mobilnim uređajima, promjene se vide već kod onih koji više od dva sata provode, ali kod onih koji su provodili više od sedam sati, pokazalo se da oni imaju preuranjeno stanjivanje moždane kore”, otkriva doktor Goran Šimić, iz Hrvatskog instituta za israživanje mozga.