Danas se slavi sveti Blaž (Vlaho). Tradicija je da se na današnjim svetim misama vrši obred grličanja.
Sveti Blaž je živio za vrijeme vladavine cara Dioklecijana, kada je bio najveći progon kršćana. Bio je biskup u gradu Sebasteji u Maloj Aziji u pokrajini Pontis, koji je pri diobi Dioklecijanovog carstva postao glavnim gradom pokrajine Armenije. Po svojem jeziku i kulturi Sebasteja pripada grčkoj provinciji Kapadociji. Sebasteja je današnji grad Sivas u središnjoj Turskoj.
Prema srednjovjekovnoj predaji, sv. Blaž je bio izučeni liječnik, a radi sveta života i čestitosti izabrao ga je kršćanski puk i kler u Sebasteji crkvenim starješinom, biskupom. Kao pastir odlikovao se izvanrednim vrlinama, dubokim znanjem i darom čudesa. Vrhunaravnom moći izliječio je mnoge bolesnike i povratio im zdravlje.
Jednom zgodom došla mu je žalosna majka noseći u naručju svoga sina kojemu je zapala riblja kost u grlu. Posvuda je tražila lijeka i pomoći, ali joj ona nije bila pružena. Kada je došla sv. Blažu, on je položio ruke na dijete, podigao oči prema nebu, znamenovao svetim križem grlo djetetu, pozvao Svemogućeg Boga i stao ga moliti da izlomi i istisne djetetu kost iz grla i povrati mu zdravlje. Tada zamoli Boga da to učini svaki put onome tko se u bolesti grla obrati molitvama u njegovo ime. Čim je sv. Blaž završio svoju molitvu, dijete je ozdravilo i veselo se vratilo sa svojom majkom kući, zahvaljujući Bogu i sv. Blažu.
I pred samu smrt na stratištu, sv. Blaž molio je Boga da milosrdno usliši molitvu svakome tko boluje od grlenih bolesti, a zazove svečevu pomoć pred Bogom. Legenda veli da se tada pojavio iznad sveca svijetli oblak iz kojeg se začuo glas: “Ja sam onaj Bog koji te do sada proslavio, a nadalje ću te još većom slavom uzvisiti. Udijelit ću svoju milost onima koji budu slavili tvoju uspomenu”. Od tada se kroz sva stoljeća do naših dana slavi ta uspomena na sv. Blaža obrednim grlićanjem.
Kada se vrši blagoslov grla, odnosno grličanje, svećenik s dvjema svijećama pristupi vjerniku i moli: “Po zagovoru sv. Blaža, biskupa i mučenika, oslobodio te Bog od bolesti grla i svakog drugog zla!”. Taj blagoslov temelji se na predaji po kojoj je sveti Blaž svojim blagoslovom spasio dječaka kome je u grlu zapela riblja kost.
Povijest Dubrovačke Republike najuže je vezana s imenom sv. Blaža (Vlaha). Njegovi kipovi štitili su gradske zidine i Knežev dvor. Njegova slika vijorila se na zastavama Dubrovačke Republike po svim morima. Lik sv. Blaža bio je na gradskom pečatu Dubrovnika i dubrovačkom novcu, koji je kolao cijelim svijetom.
Davne 951. godine Mletački brodovi pristali pod Dubrovnikom s izlikom da će dalje ploviti na Istok, a zapravo su namjeravali zauzeti Dubrovnik. Upozoreni od sv. Blaža, viđenjem nekog pobožnog svećenika, Dubrovčani su obranili svoju državu i slobodu.
Po navodima povjesničara, neki su dubrovački trgovci 1026. godine donijeli iz Armenije moći sv. Blaža i te se čuvaju u bogato ukrašenom moćniku u stolnoj crkvi.
Sveta misa je u 17 sati u crkvi svetog Mihovila u Dugopolju, a nakon mise bit će blagoslov grla – grličanje.