Thursday, September 23, 2021
HomePremium SadržajTreba li i Hrvatska uvesti “crne liste” osoba koje ne smiju raditi...

Treba li i Hrvatska uvesti “crne liste” osoba koje ne smiju raditi s djecom?

Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević naglasila je kako već niz godina upozorava na manjkavosti u zakonskoj regulaciji zabrane rada s djecom zbog kojih se događa da se osobe koje mogu predstavljati potencijalnu ugrozu za djecu zapošljavaju u sustavima koji skrbe o djeci, poput sustava socijalne skrbi, zdravstva, obrazovanja, sporta.

“Iako ti sustavi imaju načelnu zabranu zapošljavanja osobama koje su pravomoćno osuđene oni je na različiti načine reguliraju pa se tako događa primjerice u sustavu sporta, ako je počinitelj seksualnog delikta osuđen na kaznu zatvora manju od šest mjeseci ili je osuđen uvjetno, on ne podliježe zabrani rada s djecom.

Moguće je i da profesor koji seksualno uznemirava učenice i bude za to prekršajno kažnjen i nadalje može nastaviti rad u školi jer počinjenje prekršaja nije zapreka za rad u školi. Većina sustava kao zapreku za rad postavlja samo prethodnu osuđivanost za kaznena djela dok počinjenje prekršaja ne predstavlja zapreku.

S druge strane, postoje područja u kojima uopće nisu regulirane zapreke ni potreba prethodne provjere u Kaznenoj evidenciji, a kamoli u Prekršajnoj. Primjerice, rad udruga čiji su korisnici djeca ili različite usluge za djecu, poput organizirane igre i čuvanja djece, sportskih i glazbenih igraonica, poduke za djecu, dječjih kampova i slično”, rekla je Pirnat Dragičević za Slobodnu Dalmaciju.

Dodatno problem predstavlja i što nastupom rehabilitacije više nema zakonske mogućnosti provjere kriminalne prošlosti neke osobe zbog čega je predloženo da se podaci o počiniteljima kaznenih djela zlostavljanja i iskorištavanja djeteta u kaznenoj evidenciji čuvaju trajno po uzoru na neke europske zemlje, navodi pravobraniteljica.

“Primjer dobre prakse su Škotska, Irska i Velika Britanija koje imaju ‘crne liste’ osoba koje ne smiju raditi s djecom. Na listu se stavljaju i osobe koje nisu osuđene, ali zbog svojeg ponašanja predstavljaju opasnost za djecu. Prije angažiranja za rad s djecom nužna je provjera nalazi li se osoba na toj listi.

Zbog brojnih manjkavosti u sadašnjoj regulaciji mišljenja sam da je potrebno donijeti poseban zakon o zaštiti djece od nasilja kojim će se osigurati ujednačenost kriterija u svim sustavima te osigurati da bez iznimke budu pokrivena sva područja u kojima je nužna zaštita djece, o čemu je prošle godine obaviještena Vlada RH”, rekla je Pirnat Dragičević.

RELATED ARTICLES

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

- Advertisment -

Most Popular

Recent Comments