U Hrvatskoj se najteže zapošljavaju visokoobrazovani: Bolje je imati osnovnu školi nego fakultetsku diplomu.
U protekle dvije godine iz različitih je razloga s burze otišlo više od 60 tisuća osobakoje su imale status nezaposlenih. Sudeći prema podacima DZS-a, posao su uglavnom uspijevali naći slabije obrazovani, dok onima s fakultetskom diplomom, prije svega ženama, ekonomski oporavak i nije mnogo značio.
Od oko 116.000 nezaposlenih osoba, danas ih je gotovo četvrtina (24,4 posto) visokoobrazovana, dok je prije dvije godine njihov udjel bio 16 posto. Pri tom su posebno loše prošle žene: u prvom kvartalu 2017. one s diplomom činile su 16,9 posto, da bi se dvije godine kasnije taj udio na burzi udvostručio. U prvom kvartalu 2019. iznosio je 32,1 posto, piše Novac.
S obzirom da je i broj nezaposlenih 2017. bio veći, oko 180.000, to zapravo pokazuje da se broj fakultetski obrazovanih ljudi na burzi nije značajnije mijenjao, ostao je na razini od oko 28.000 tisuća.
S druge strane, nezaposleni s osnovnom školom još prije dvije godine činili su 15,8 posto nezaposlenih, da bi njihov udjel u prvom tromjesečju ove godine pao na 7,5 posto. Također se smanjio i udjel onih sa završenom strukovnom školom.
Ako se pogleda potražnja za radnom snagom, svakako nije iznenađujuće što mnogo lakše do posla dolaze oni sa srednjom i nižom stručnom spremom. Posljednji podaci Ekonomskog instituta o objavi online oglasa govore da je u lipnju zabilježen najveći interes za zanimanja skladištar, ugostitelj, dizajner i frizer, dok je najveće smanjenje opaženo kod vozača, kuhara, autoservisera i građevinskih radnika. To su zanimanja o kojima se priča.
Da je Hrvatska jedna od zemalja u kojoj se najteže zapošljavaju visokoobrazovani, jasno pokazuju i usporedni podaci Eurostata. Od onih koji su u posljednje tri godine stekli fakultetsku diplomu, u EU je u prosjeku njih 85,5 posto našlo posao. Hrvatska je pri dnu ljestvice s postotkom od 75,2 posto.
“Naš ekonomski rast se temelji na turizmu i trgovini pa je iz tih sektora i najveća potražnja za radnicima. Ono što se traži nisu visokoobrazovani, premda ima i oglasa u kojima se i oni traže, primjerice na području ICT-ja. Također, vrlo je vjerojatno da među nezaposlenima s diplomom nema puno inženjera”, komentirala je Iva Tomić s Ekonomskog instituta.
Činjenicu da je danas na burzi manje onih sa srednjom i nižom stručnom spremom nije teško objasniti: dio njih je našao posao, a dio se vjerojatno odselio. U slučaju onih s visokom stručnom spremom, a statistika u tu kategoriju uključuje i diplome s veleučilišta te višu stručnu spremu, nameću se dva pitanja: koliko su oni uopće zapošljivi, imajući u vidu strukturu hrvatske ekonomije, te koliko vrijede njihove diplome. Budući da podaci govore kako je Hrvatska jedna od zemalja s najviše nezaposlenih među visokoobrazovanima, očito je da postoji nerazmjer između ponudei potražnje. Jedno od pitanja koje već godinama nameću i hrvatski poslodavci jest neusklađenost obrazovnog sustava s tržištem rada, piše Novac.