Vijest da je pjevačica Vera Svoboda preminula u 88. godini života rastužila je mnoge.
Legendarna Svoboda proslavila se narodnim i starogradskim pjesmama, a tom je žanru ostala vjerna cijeli život. Status umjetnika ima još od 1975. godine.
Pod izdavačkom kućom Croatia Records (bivši Jugoton) snimila je petnaest “long play” ploča, pet CD-a, dvadeset kazeta, a za potrebe HRT-a preko 300 narodnih, starogradskih, zabavnih i domoljubnih pjesama.
Pjevala je Hrvatima od Australije i Novog Zelanda preko Iraka, Kuvajta, Švedske pa do SAD-a i Kanade. Zapjevala je i sudionicima “Hrvatskog proljeća” zatvorenima u Staroj Gradiški, a anegdotu s tog koncerta usred zatvora Stipe Mesić prepričava i pet desetljeća kasnije. Snimala je domoljubne pjesme još prije uspostave Republike Hrvatske. Njezin glas odjekivao je tijekom Domovinskog rata s prvih crta bojišnice, od Osijeka do Petrinje, piše Večernji list.
– Moj otac je negdje iz Češke, Moravske, a mama je folksdojčer, no ja sam ipak Slavonka. Odrasla sam u Osijeku. Djetinjstvo pamtim kao jako lijepo jer u Slavoniji je uvijek bilo jako puno snijega – kaže Svoboda. Bila je članica Osječkog dječjeg kazališta kad ju je Julije Njikoš, tadašnji korepetitor na Radiju Osijek, pozvao na audiciju. Prošla je i postala pjevačica na radiju.
U Julija Njikoša, muzikologa i glazbenog urednika, od nje 12 godina starijeg, doajena hrvatske tamburaške glazbe se zaljubila te nekoliko godina kasnije. Kroz impozantu i izrazito produktivnu karijeru, od samih početaka ju je pratio suprug, sve do svoje smrti 2010. godine.
U Osijeku je inače završila glazbenu školu, nakon čega je na Pedagoškoj akademiji u Osijeku diplomirala anglistiku. Kratko je vrijeme tijekom 1960-ih u Osijeku mijenjala kolegicu te učenicima predavala engleski jezik.
– Svaki moj školski sat trajao je samo pola sata po nastavnom programu. Ostalih petnaest minuta sam pjevala s djecom. Na engleskom, naravno, ispričala je 2018. godine za 24sata.
Sedamdesetih godina dala je intervju za Glas Koncila, zbog čega su je nakratko počeli cenzurirati.
– Skinuli su me s programa bez obzira na to što mi je suprug bio urednik na radiju. Nitko nije smio puštati moje pjesme – prisjetila se onomad Svoboda.
Tijekom Hrvatskog proljeća imala je problema zbog isticanja domoljublja. Publika ju je 1971. izabrala za najbolju pjevačicu tradicionalne glazbe, a kad je tjednik objavljivao njezinu fotografiju, sliku su okrenuli zrcalno kako bi izmijenili crveno-bijelo-plavu hrvatsku trobojnicu.
Tijekom Domovinskog rata bila je aktivna u svojem pozivu, a to je pjevanje domoljubnih pjesma. Pjevala je širom svijeta, ali i na ratištu.
– Kad sam nastupala u Stankovcima, rekla sam ljudima da znam da ću opet ondje doći pjevati. Kao da sam imala priviđenje, za nekoliko mjeseci Stankovce su oslobodili. Vojnici su nakon oslobođenja autom došli po mene da im održim koncert – prepričava pjevačica.
Svoboda je, uz Ružu Pospiš Baldani, bila prva pjevačica koju je predsjednik Tuđman odlikovao Redom Danice Hrvatske s likom Marka Marulića za posebne doprinose kulturi.
Godine 2022. dobila je nagradu Porin za životno djelo.