Od 20. studenoga 2026. u Hrvatskoj počinje se primjenjivati novi Zakon o potrošačkim kreditima, kojim se značajno mijenjaju pravila kreditiranja i dodatno jača zaštita građana.
Novi Zakon o potrošačkim kreditima donosi niz promjena za građane koji podižu kredite, koriste dopušteni minus ili kupuju na rate. Banke će morati detaljnije provjeravati kreditnu sposobnost klijenata, a građani će dobiti veću zaštitu kod prijevremene otplate, automatiziranog odlučivanja i financijskih poteškoća.
Zakon stupa na snagu 20. studenoga 2026., uz određene prijelazne rokove. Za nove vjerovnike i kreditne posrednike primjena se odgađa do 1. lipnja 2027., a za određene oblike kreditiranja putem platnih kartica i plaćanja na rate do 1. siječnja 2028.
Cilj novog zakona je spriječiti prekomjerno zaduživanje, povećati transparentnost ponude banaka i drugih vjerovnika te osigurati da građani prije sklapanja ugovora znaju koliko ih kredit doista košta.
Novim zakonom objedinjuju se dosadašnja pravila o potrošačkom i stambenom potrošačkom kreditiranju, a zaštita se proširuje i na neke oblike kreditiranja koji dosad nisu bili obuhvaćeni svim propisima. To uključuje određene beskamatne i kratkoročne kredite, kao i pojedine oblike plaćanja na rate. Ukida se i dosadašnja gornja granica iznosa potrošačkog kredita.
Banke će morati detaljnije provjeravati kome daju kredit
Jedna od najvažnijih promjena odnosi se na procjenu kreditne sposobnosti. Banke i drugi vjerovnici prije odobravanja kredita morat će detaljnije provjeriti financijsku situaciju građana, uključujući njihove prihode, rashode i druge relevantne okolnosti. Kredit će se smjeti odobriti samo ako se na temelju prikupljenih podataka može razumno očekivati da će ga potrošač moći uredno otplaćivati.
Zaštita se pritom širi i na podatke koji se koriste u procjeni kreditne sposobnosti. Posebna se pozornost posvećuje zaštiti osobnih podataka, a odluke se moraju temeljiti na relevantnim financijskim informacijama.
Banka više neće moći samostalno povećavati minus
Važne promjene odnose se i na dopuštena prekoračenja po tekućim računima, odnosno popularne bankovne minuse.
Banke više neće smjeti samostalno odobriti novo prekoračenje ili povećati postojeći limit bez izričitog pristanka korisnika. Isto pravilo odnosi se i na povećanje kreditnog limita na karticama.
Dodatna zaštita
Sve više financijskih institucija koristi automatizirane sustave i umjetnu inteligenciju pri procjeni kreditne sposobnosti i donošenju odluka o odobravanju kredita. Novi zakon uvodi dodatnu zaštitu i u tom području. Ako se odluka donosi automatiziranim sustavom, potrošač ima pravo zatražiti ljudsku intervenciju, dobiti jasno obrazloženje odluke i njezino ponovno razmatranje.
Time se želi osigurati da građani ne budu prepušteni isključivo algoritmima, bez mogućnosti da dobiju objašnjenje ili zatraže ljudsku procjenu.
Oglasi za kredite morat će imati jasno upozorenje
Mijenjaju se i pravila oglašavanja kredita. U reklamama će se morati isticati upozorenje: “Oprez! Zaduživanje nije besplatno.” Ako se u oglasu navodi kamatna stopa ili neki drugi podatak o troškovima kredita, morat će biti jasno prikazani i ključni podaci o zaduživanju, uključujući efektivnu kamatnu stopu, ukupni iznos kredita i iznos koji potrošač na kraju mora vratiti.
Zabranjuju se i poruke kojima se kredit predstavlja kao način poboljšanja životnog standarda ili zamjena za štednju.
Osim toga, banke neće smjeti koristiti unaprijed označene kućice u internetskim obrascima kako bi stvorile dojam da je građanin pristao na kredit ili dodatnu uslugu.
Ne morate prebaciti plaću u banku da biste dobili kredit
Nova pravila donose i veću slobodu pri odabiru dodatnih usluga povezanih s kreditom. Ako banka traži policu osiguranja kao uvjet za odobravanje kredita, građanin će moći odabrati drugog osiguravatelja, pod uvjetom da ponuđena polica pruža jednaku razinu zaštite. Banka će takvu policu morati prihvatiti.
Također, prebacivanje plaće u banku neće smjeti biti obvezan uvjet za dobivanje kredita. Banke će i dalje moći ponuditi povoljnije uvjete klijentima koji kod njih primaju plaću, ali to neće smjeti postaviti kao nužan uvjet za odobravanje kredita.
Prijevremeno zatvarate kredit? Vraćat će vam se veći dio troškova
Jedna od promjena koja bi mogla posebno zanimati građane odnosi se na prijevremenu otplatu kredita. Pravo na prijevremenu otplatu postojalo je i dosad, no novi zakon proširuje način obračuna smanjenja ukupnih troškova.
Ako građanin odluči kredit otplatiti prije ugovorenog roka, banka će morati razmjerno smanjiti ukupne troškove kredita. Pritom se neće uzimati u obzir samo kamate i troškovi povezani s trajanjem ugovora, nego i određeni troškovi koji su naplaćeni unaprijed, primjerice prilikom odobravanja kredita.
To znači da građanin koji kredit zatvori ranije neće morati snositi pune troškove kao da ga je koristio do posljednjeg dana ugovorenog razdoblja.
Ipak, postoje pravila o mogućoj naknadi za prijevremenu otplatu.
Banka je može naplatiti samo ako je riječ o razdoblju u kojem se primjenjuje fiksna kamatna stopa i ako prijevremeno otplaćeni iznos tijekom 12 mjeseci prelazi 10.000 eura. Naknada se pritom može obračunati samo na dio koji prelazi taj prag, a ne na cijeli iznos.
Najviša naknada može iznositi jedan posto prijevremeno otplaćenog iznosa ako je do dospijeća ostalo više od godinu dana, odnosno 0,5 posto ako je preostalo manje od godinu dana. Naknada pritom ne smije biti veća od kamata koje bi potrošač platio do ugovorenog dospijeća.
Kod stambenih potrošačkih kredita zadržava se pravilo prema kojem je prijevremena djelomična ili potpuna otplata moguća bez naknade.
Nova je i zaštita za korisnike kredita s promjenjivom kamatnom stopom. Ako banka poveća kamatnu stopu, potrošač će u roku od tri mjeseca od primitka obavijesti o povećanju moći prijevremeno otplatiti kredit bez naknade za prijevremenu otplatu.
Važno je napomenuti da se nova pravila o širem smanjenju troškova u pravilu odnose na ugovore sklopljene nakon 20. studenoga 2026. Postojeći ugovori u pravilu ostaju pod pravilima koja su vrijedila u trenutku njihova sklapanja.
Kupnja na rate se ne ukida
Novi zakon razlikuje dva načina kupnje na rate.
Prvi je kupnja kreditnom ili debitnom karticom, pri čemu građanin koristi prethodno odobreni kreditni limit banke ili izdavatelja kartice. U tom dijelu za potrošače nema značajnih promjena.
Drugi je slučaj kada trgovac sam omogućuje obročnu otplatu, bez korištenja kredita banke. Tada trgovac može imati ulogu vjerovnika i morat će ispunjavati zakonske obveze, uključujući procjenu kreditne sposobnosti kupca. Ta obveza za navedene oblike kreditiranja počinje se primjenjivati 1. lipnja 2027.
Dakle, kupnja na rate ne ukida se, ali se želi osigurati da i takvo zaduživanje bude transparentno i odgovorno.
Posebna zaštita za osobe koje su preboljele rak
Zakon donosi i takozvano pravo na zaborav za osobe koje su preboljele onkološku bolest. Nakon deset godina od završetka liječenja podaci o ranijoj dijagnozi raka neće se smjeti koristiti pri sklapanju police osiguranja povezane s potrošačkim kreditom.
Cilj je spriječiti da osobe koje su preboljele tešku bolest zbog svoje zdravstvene povijesti budu trajno u nepovoljnijem položaju pri ugovaranju financijskih usluga.
Što ako više ne možete otplaćivati kredit?
Dodatna zaštita predviđena je i za građane koji se nađu u financijskim poteškoćama. Vjerovnici će morati nastojati pronaći odgovarajuće rješenje prije pokretanja postupaka prisilne naplate. Među mogućim rješenjima su produljenje roka otplate, odgoda plaćanja, promjena uvjeta otplate ili refinanciranje.
Uz to se uvodi i besplatno savjetovanje o dugu koje će pružati Financijska agencija (Fina), uz mogućnost uključivanja udruga za zaštitu potrošača.
Dodatno se uređuje licenciranje i nadzor vjerovnika i kreditnih posrednika, a Hrvatska narodna banka dobiva nadležnost za izdavanje odobrenja i nadzor, uz zakonom propisane iznimke.