Veliki petak – spomendan Isusove muke i smrti

0
3
Foto: YouTube snimka zaslona

Veliki petak je kršćanski spomendan Isusove muke i smrti koji se obilježava u petak prije Uskrsa. Skupa s Velikim četvrtkom, Velikom subotom i Uskrsom čini Vazmeno trodnevlje.

Radi se o vrlo svečanom danu, a ne danu žalosti – dan je to pomirenja između neba i zemlje, Boga i čovjeka. Veliki petak dan je najvećeg Kristova uspjeha, dan je pobjede, dan duboke radosti. Kršćanima se na taj dan upućuje poziv da ljubav uzvrate, da poput Krista ljube Boga i ljude.

Na Veliki petak Isus je na sebe uzeo grijehe svijeta i u Njemu je trpljenje dobilo svoj smisao, te donosi plodove. Isus Krist na križu dokaz je Božje ljubavi, te objavljuje njenu tajnu: Božju ljubav može se razapeti i probosti svojom ljudskom zloćom, no ne može je se uništi jer ona uskršava – Isus je umro da bi čovjeka oživio.

Nema euharistijskog slavlja

Veliki petak je jedini dan u godini kada Crkva ne slavi euharistijsko (misno) slavlje nego se slavi samo liturgiju riječi – bogoslužje je smireno, svečano i dostojanstveno. Uvodi se vjernike u ono veliko, jedinstveno – božanski veliko, što se toga dana dogodilo. Na oltaru tada nema križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika, da se simbolizira Isusova muka i smrt, a vjernici se u crkvi okupljaju razmišljajući o Isusovoj muci.

Obredi Velikog petka

Obredi Svetog Petka koncipirani su u tri dijela. Prvi dio je Služba riječi, drugi dio je klanjanje križu dok je treći dio podjela Svete Pričesti. Svećenik i ministranti obučeni u ruho crvene boje, kao za misu, pristupe k oltaru, iskažu mu počast te se prostru ničice (prostracija) i mole neko vrijeme u šutnji.

Za sve katolike od 18 do 60 godina obavezan je post na ovaj dan, a za sve katolike starije od 14 godina obavezan i nemrs. Post za katolika znači uzeti samo jedan puni obrok u danu, dok nemrs znači redovito jesti, ali ne jesti masno.

Izvor: narod.hr