Prije desetak godina taj biznis malo tko je ozbiljno shvaćao, prije pet godina odvijali su se fizički obračuni promućurnih vizionara, prije tri godine sve je izgledalo kao bajka i prilika za brzu zaradu, pa je logično da su se na nju zakačile stotine i tisuće ljudi. Posljednjih mjeseci, pak, kruže priče o masovnoj propasti i propadanju – zbilja, što se događa sa smiljem?
Prošlog mjeseca dovršena je nova berba ove aromatične, po svemu sudeći i blagotvorne biljke, mahom u Dalmaciji i u priobalju, a sa svih strana potiho se čuje kuknjava zbog višestruko niže cijene u odnosu na zlatno doba prije samo tri godine. Kilogram smilja, tvrdi se, u otkupu stoji tek pet kuna ili nešto više – za razliku od nekadašnjih 25 kuna. Pokušavajući doprijeti do srži problema tportal je naišao na nekoliko znakovitih podataka: recimo, Hrvatska službeno nema pojma koliko se ove biljke uzgoji, preradi i izveze, dok svi uključeni u proces – od malih proizvođača do velikih otkupljivača – s primjetnom dozom nervoze obijaju istupati u medijima. U razgovoru s nekima od njih doznali smo da odustaju od svojih poduzetničkih pothvata jer ne vide perspektivu, dok drugi tvrde da im ide sjajno i da čak planiraju širenje biznisa.
Posebna vrijednost dalmatinskog smilja
Ne radi se o bezazlenom biznisu: ulje od smilja jedna je od najtraženijih sirovina svjetske kozmetičke i farmaceutske industrije i jedan njegov kilogram otkupljuje se za 1.800 eura i više, a na posebnoj cijeni upravo je ulje porijeklom iz Dalmacije. Ono, naime, u sebi u pravilu sadrži deset komponenti, dok konkurentsko iz kontinentalnih krajeva – ali i ostatka Europe ili egzotičnih destinacija poput Sirije i Bliskog istoka – ima tek dvije ili tri. Pored toga, dalmatinsko smilje na prostoru od Vira do Makarske mahom raste na zemlji koja nije bila obrađivana desetljećima, niti je ikada tretirana pesticidima, pa mu vrijednost time dodatno skače.
Logičan prvi korak bio je obratiti se Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), instituciji koja bi trebala znati što se događa i u ovoj grani gospodarstva, no na nekoliko detaljnih pitanja o proizvedenim, prerađenim i izvezenim količinama, te o broju proizvođača i ljudi koji na tome rade, odgovoreno nam je izjavom da ‘nemaju na raspolaganju zasebnu evidenciju o smilju’. Imaju, doduše, nešto podataka općenito o kategoriji ‘aromatičnog, začinskog i ljekovitog bilja’, pa smo se ponadali barem kakvoj konkretnoj brojci – ali ovdje smo dobili tek izvadak iz izvještaja Državnog zavoda za statistiku.
Drastičan porast proizvodnje
Uglavnom, površine pod ‘aromatičnim, začinskim i ljekovitim biljem’ od 2015. godine do danas skočile su 5.259 na 8.368 hektara, dok je njihova proizvodnja narasla s 2.700 na 7.450 tona godišnje. I to je to od HGK, bez udovoljavanja našoj želji da porazgovaramo s kakvim stručnjakom koji bi nam pojasnio što se događa na tržištu. Tportal je pronašao jednog od aktera, koji se već gotovo cijelo jedno desetljeće bavi upravo smiljem i iz prikrajka prati događaje. On nam ih je opisao dosta plastično:
‘U početku smo imali dva velika igrača koji su se ponašali poput dva ovna na brvnu: pumpali su cijene i nastojali ostvariti monopol, pa makar i na vlastitu štetu. Nudili su po 25 kuna za kilogram smilja iako je čak i u to zlatno doba granica isplativosti za otkupljivače bila negdje oko 18 kuna. Nije ni čudo da su potpuno propali, ili su vrlo blizu toga’, objašnjava naš sugovornik koji je inzistirao na zaštiti identiteta.
Sukob oko koncesije
‘Potom su se mediji raspisali o novom unosnom biznisu, a ta dvojica javno su se počeli sukobljavati oko koncesija za branje smilja na državnom zemljištu, pa su se svi pomamili: krenula je masovna sadnja desetaka milijuna sadnica. Onda je u igru ušla BiH, gdje je preko dvije tisuće ljudi zasadilo desetke milijuna sadnica jer su bili potaknuti agresivnom kampanjom i tvrdnjama da će se sve prodati ‘pa makar i cijela Hercegovina bila pod smiljem’. Kod njih je još gore, kilogram se otkupljuje za manje od četiri kune’, dodaje isti sugovornik.
‘Ukratko, nijedna eterična biljka nikada nije zabilježila takvu ekspanziju, pogotovo kada se prije nekoliko godina pojavila i međunarodna kompanija ‘Young Living’, koja je počela s otkupom. Još 2015. godine javno se upozoravalo ljude da prestanu saditi, ali nisu slušali. Danas opstaju samo najuspješniji’, kaže on. Prisjetio se prijeratne pomame za kivijem, voćem koje se prodavalo za suho zlato, da bi mu u roku od dvije ili tri godine – taman kad su diljem Dalmacije i Hercegovine počele masovno nicati njegove loze – cijena naglo pala. Tržište, što ćeš.
Zadruga kao garancija
Spomenuti ‘Young Living’ u međuvremenu je sklopio ekskluzivni ugovor o suradnju s braniteljskom zadrugom ‘Kosir’ i u Dugopolju uložio ozbiljan novac, otvorivši pogon i distributivni centar s tridesetak zaposlenih ljudi. Ta zadruga, pak, danas ima ugovor s četiristotinjak obiteljsko-poljoprivrednih gospodarstava (OPG), a povremeno surađuje i s preostalih sedam tvrtki na području Dalmacije. Zbog poslovnog odnosa s partnerima iz inozemstva, kažu, ne pada im na pamet istupati u javnosti.
Koristimo kolačiće na našoj web stranici kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamteći vaše postavke i ponovljene posjete. Klikom na "Prihvati sve" pristajete na upotrebu SVIH kolačića. Međutim, možete posjetiti "Postavke kolačića" kako biste dali kontrolirani pristanak.
This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. These cookies ensure basic functionalities and security features of the website, anonymously.
Cookie
Duration
Description
cookielawinfo-checkbox-analytics
11 months
This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookie is used to store the user consent for the cookies in the category "Analytics".
cookielawinfo-checkbox-functional
11 months
The cookie is set by GDPR cookie consent to record the user consent for the cookies in the category "Functional".
cookielawinfo-checkbox-necessary
11 months
This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookies is used to store the user consent for the cookies in the category "Necessary".
cookielawinfo-checkbox-others
11 months
This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookie is used to store the user consent for the cookies in the category "Other.
cookielawinfo-checkbox-performance
11 months
This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookie is used to store the user consent for the cookies in the category "Performance".
viewed_cookie_policy
11 months
The cookie is set by the GDPR Cookie Consent plugin and is used to store whether or not user has consented to the use of cookies. It does not store any personal data.
Functional cookies help to perform certain functionalities like sharing the content of the website on social media platforms, collect feedbacks, and other third-party features.
Performance cookies are used to understand and analyze the key performance indexes of the website which helps in delivering a better user experience for the visitors.
Analytical cookies are used to understand how visitors interact with the website. These cookies help provide information on metrics the number of visitors, bounce rate, traffic source, etc.
Advertisement cookies are used to provide visitors with relevant ads and marketing campaigns. These cookies track visitors across websites and collect information to provide customized ads.