[INTERVJU] Slavica Plazibat, ravnateljica Narodne knjižnice u Dugopolju

O svemu onome što nas u okviru knjižnice čeka u ovoj 2018. godini, a i ostalim zanimljivim temama

0
514

Već više od deset godina Narodna knjižnica u Dugopolju nudi čitateljima informativne, obrazovne, kulturne, zabavne i druge sadržaje. Možemo reći da svakako ispunjavaju svoju viziju „biti kulturno središte mjesta i općine koje će svojim djelovanjem unaprjeđivati kvalitetu života u zajednici”. O svemu onome što nas u okviru knjižnice čeka u ovoj 2018. godini, a i ostalim zanimljivim temama, razgovarali smo sa ravnateljicom knjižnice Slavicom Plazibat.

Za početak, možete li nam reći što nam sve knjižnica priprema u ovoj 2018. godini?

U 2018. knjižnica će nastaviti s organiziranjem kulturnih događanja, jer kao prva i zasad jedina ustanova u kulturi u našoj općini, uz uobičajena predstavljanja knjiga, književne večeri, pričaonice, organizira i izložbe, koncerte, predstave, predavanja… Izdvajam dvije bitne stavke: Prvo – napravit ćemo opet u rujnu jednu kulturnu večer, izložbu i 4. Glasᵔnu riječ. Drugo – planiramo još jednu izložbu o arheološkim nalazištima s područja Dugopolja, na tragu prošlogodišnje izložbe Ceste koje carstvo znače I. – Od arheoloških istraživanja do arheološkog turizma – Prapovijesni tumuli i rimske ceste 2010.-2014. Moram ovdje istaknuti kako kompletan postav, svi artefakti i posteri koje smo 15. svibnja 2017. predstavili u prostoru knjižnice, idu u Arheološki muzej u Zagrebu gdje će se naći u postavu izložbe Ceste koje carstvo znače II. – rimske cestovne komunikacije Srednje Dalmacije. Otvorenje će biti 6. travnja.

Osim svih ovih zanimljivih događanja, koji su još važni datumi kojim se popularizira knjiga i čitanje, a u kojima sudjeluje Narodna knjižnica?

Redovito obilježavamo Dan hrvatskih narodnih knjižnica 23. rujna, te Dan hrvatskih knjižnica 11. studenog, i to akcijama besplatnog prvog upisa, „oprosta“ zakasnine i slično. Kako ove godine i 23.9. i 11.11. padaju u nedjelju, naglasak ćemo opet staviti na rođendan naše knjižnice 26. rujna – proslavit ćemo 11. rođendan i opet tom prigodom darivati naše drage korisnike. Sudjelovat ćemo i u Noći knjige krajem travnja, a Noć muzeja ove godine propuštamo – iako smo 2017. imali divnu večer i po drugi put sudjelovali u ovoj izvrsnoj manifestaciji. Od 15.10. do 15.11. svake godine sudjelujemo u manifestaciji Mjesec hrvatske knjige, obično organiziramo nagradni natječaj, odabiremo najčitatelje, bude pokoje predavanje, izložba, povremeno radionice ili pričaonice za djecu, ovisno o glavnoj temi (koja se svake godine mijenja).

Vratimo se malo na samu knjižnicu. Već na prvi pogled knjižnica odaje ugodnu atmosferu i idealno mjesto za knjigoljupce. Kakve sve sadržaje nudite posjetiteljima?

Trenutno imamo oko 10 900 primjeraka građe, od čega je 659 primjeraka multimedijalna građa, a ostalo su knjige. Iako je sve u jedinstvenom prostoru, knjižnica ima odjel za djecu i mlade, odjel za odrasle, zbirku zavičajne građe te čitaonicu. Knjižnicu u najvećoj mjeri koriste djeca i mladi, ali imamo i dobar broj odraslih korisnika. Moram reći da bismo bili sretniji da nam se priključi više čitatelja starije dobi. Imamo nešto elektroničkih knjiga, ali to je uglavnom građa u prilagođenom formatu, građa laka za čitanje kompletirana zvučnim verzijama. Zasad preferiramo klasičnu knjigu „od papira“. Za sve e-čitače postoji mnogo mogućnosti, pa i baze besplatnih e-knjiga s jednostavnim pristupom, poveznice na neke od njih mogu se pronaći i na našoj web stranici. Kako je naša knjižnica „nova“, takva nam je i knjižnična građa – „nova“. Ne možemo se pohvaliti nekim izuzetno vrijednim i povijesno važnim primjercima. Primamo dva dnevna lista, te časopise o zdravlju, modi i uređenju doma, maslinarstvu, lovstvu, politici. Prvi izbor i Moj planet stižu redovito za djecu i mlade, a i mlađi i stariji  podjednako uživaju u edukativnim Meridijanima. Ne nabavljamo časopise i novine na stranim jezicima.

Sadržaji su, kako ste spomenuli, prilagođeni svim generacijama i profilima ljudi, od najmlađih, pa do umirovljenika, od klasičnih knjiga, pa do multimedijalnih sadržaja. Kako ste zadovoljni sa radom i popularnosti knjižnice među mještanima?

Knjižnica ima oko 400 članova, nekako se vrtimo oko te brojke. Smatramo da za svakog upisanog člana imamo dva korisnika više. Od početka ove godine uvodimo novi cjenik – godišnja članarina za sve skupine korisnika je 20 kuna, a ostali članovi obitelji koji koriste knjižnične usluge upisuju se gratis. Zato pozivamo sve naše drage čitače da iskoriste pogodnost obiteljskog upisa, mi ćemo tako dobiti jasniju sliku o korisnicima. Jasno da je najviše članova iz Dugopolja, zatim slijede Koprivno, pa Kotlenice, Liska. Već sam naglasila da bismo željeli više čitatelja starije životne dobi, inače smo zadovoljni. Najviše korisnika kroz knjižnicu prođe između školskih smjena, a za malo duži boravak u knjižnici preferira se poslijepodne/predvečer. Naravno, želja nam je da se knjižnica i više koristi, a pogotovo bismo voljeli veću posjećenost kulturnih događanja.

Rekli ste kako ste zadovoljni sa brojem korisnika, iako bi voljeli još veću posjećenost. Vole li naši sumještani čitati?

Ljudi koji čitaju – čitaju puno. Najviše se čitaju kriminalistički i romantični romani, a imamo i dobar broj vrlo kvalitetnih čitača koji preferiraju djela visoke književnosti. Kod starijih čitatelja dosta je popularna religijska tematika. Kod djece su najčitaniji, iako ne i najomiljeniji, lektirni naslovi, zatim dječji popularni romani. U novije vrijeme opet je jako zastupljena forma dječjih dnevnika, duhovito i zanimljivo štivo za male pametne glavice. Naši najmanji korisnici biraju slikovnice prema svom uzrastu i ukusu, a imaju na izbor i oko 150 animiranih filmova. Knjižnica se podjednako koristi ljeti i zimi – zimi prevladava posudba lektire, a ljeti drugi naslovi. Iako, roditelji nastoje da mali đaci i tijekom praznika savladaju koji roman s popisa lektire. Drugi čitatelji podjednako čitaju i ljeti i zimi – i uz more i uz toplu peć dobra knjiga izvrsno je društvo.

Osim svog redovitog ‘poslovanja’, knjižnica se profilirala kao mjesto koje kreira kulturnu ponudu u općini. Izložbe, prezentacije, radionice… postale su sastavni dio života zajednice. Kakva sve događanja organizira knjižnica i kakav je odaziv mještana?

Organiziramo izložbe, predstavljanja knjiga, predavanja, koncerte i predstave. Posjećenost je nepredvidiva – nekad odlična, a nekad razočaravajuća. Utvrdili smo dosad da moramo provjeriti termine utakmica Hajduka, nogometne i rukometne reprezentacije, lige prvaka itd. Ako se neko događanje preklapa s tim, sigurna je slaba posjećenost. S djecom redovno imamo edukativna upoznavanja s knjižnicom, povremeno pričaonice i radionice. Najuspješnija radionica bili su nam Mali znanstvenici, pa planiramo ovog ljeta tijekom kolovoza opet napraviti poneko takvo druženje. Posjećenost je isto teško prognozirati, velik problem predstavlja pronalaženje pogodnog termina – djeca kasno izlaze iz škole, idu na razne aktivnosti, subotom ujutro imaju također niz aktivnosti koje ih okupiraju – zborovi, vjeronauk, plesovi, jezici, rukomet, nogomet… Pokušali smo nekoliko puta iskoristiti vrijeme prije popodnevne školske smjene ali roditelji kažu da je to djeci također zamorno. Voljeli bismo da nam se jave s idejama i željama pa da zajedno utvrdimo što bi ih najviše zanimalo i koje vrijeme im općenito najviše odgovara za takve aktivnosti. Obično se naše kulturne večeri odvijaju u samom prostoru knjižnice gdje imamo lijep otvoreni dio prostora za manja okupljanja, a u dvorani Doma kulture (u prizemlju iste zgrade) organiziramo veće susrete, predstave, obimnije izložbe i koncerte.

Naveli ste mnogobrojne aktivnosti koje ste proveli. Koja događanja biste mogli izdvojiti kao najuspješnija?

Prošle godine imali smo ukupno 20 događanja/manifestacija koje smo organizirali ili pomogli organizirati. Izdvojila bih tri najuspješnije večeri: Noć muzeja 27. siječnja 2017. počela je premijerom igrokaza Baba Jaka i besmrtno autorice Sandre Vukušić u izvedbi učenika OŠ Dugopolje, uslijedilo je otvorenje izložbe Simboli i simbolika upotrebe zavičajnih etnografskih predmeta, a potom je Fea Munitić održala zanimljivo predavanje Tragovima praslavenske mitologije po Mosoru; Već spomenuta izložba Ceste koje carstvo znače I., uz prigodno predavanje Lina Ursića, Miroslava Gogale i Mare Radan; Kulturna večer 14. rujna obuhvatila je 3. Glasnu riječ, autorsku večer književnice Nade Topić, te u drugom dijelu izložbu slika i skuptura „… iz ciklusa Genesis“ umjetnika Dražena Pejkovića.

Kakva je suradnja sa ostalim udrugama i društvima u općini koja se bave kulturom?

Knjižnica organizira kulturna događanja samostalno i u suradnji s udrugama i ustanovama na našem području. Nekako prirodno najviše surađuju knjižnica i Kulturno-umjetničko društvo „Pleter“ kao nositelji kulturnih događanja u općini. Surađujemo i s Turističkom zajednicom sa zajedničkim ciljem očuvanja i promoviranja zavičajne baštine te drugih vrijednosti našeg kraja. Vrlo nam je važna i suradnja s Udrugom DAR. Pratimo aktivnosti naše osnovne škole i vrtića, podupiremo ih u nastavnom i pedagoškom procesu prema našim mogućnostima. Otvoreni smo za suradnju sa svakim pojedincem i udrugom koji imaju u cilju boljitak ove sredine, a uvijek naglasak stavljamo na jačanje povezanosti unutar zajednice.

U određenoj mjeri knjižnica se bavi i nakladništvom. Što ste sve do sada izdali?

Knjižnica se ne bavi nakladništvom u nekom značajnijem smislu, otprilike jednom godišnje izdajemo kataloge koji prate pojedine izložbe koje organiziramo. 2008. godine izdana je knjiga Tomislav hrvatski kralj autora Vlatka Perkovića. Nakladništvo kao takvo predstavljalo bi nam prevelik materijalni izdatak u odnosu na naše ostale aktivnosti, no ako se dogodi značajno i kvalitetno djelo nekog nadarenog mještanina, svakako bi razmislili o objavi u našoj nakladi. Povremeno se izdaje Dugopoljski glasnik koji na konstruktivan način donosi teme lokalnog karaktera, prati događanja na gospodarskom, kulturnom, sportskom, društvenom planu, objavljuje savjete vezane uz poljoprivredu i druge gospodarske aktivnosti, prati rad ustanova i udruga, a u njemu izlazi i prilog OŠ Dugopolje Odjeci s dječjim novinarskim, literarnim i likovnim radovima.

Već ste rekli kako je naša knjižnica „nova“. Postoji li višak građe i na koji način se on zbrinjava?

Kako nemamo puno stare građe, otpisujemo samo nepotrebne duplikate i građu koja više nije prikladna za upotrebu zbog oštećenja i dotrajalosti. Duplikate smo dužni ponuditi matičnoj knjižnici, zatim Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, a ako one ne iskažu interes za preuzimanje obično knjige proslijedimo knjižnicama koje su u osnivanju ili u fazi intenzivnijeg popunjavanja fonda. Jednom kad budemo imali značajniji otpis knjiga, ponudit ćemo ih i na prodaju. To obično bude po simboličnim cijenama do 20 kuna, a prihod se koristi opet za popunu knjižničnog fonda.

Svjedoci smo stalnog napretka i digitalizacije. Na koji način knjižnica prati te trendove?

U knjižnici postoji zbirka audiovizualne i elektroničke građe, to su najvećim dijelom filmovi i animirani filmovi na DVD-ima. Imamo određen broj zvučnih knjiga i građe lake za čitanje, uglavnom lektirne naslove. DVD-i se posuđuju na rok od 7 dana, a knjige i zvučne knjige na 30 dana. U knjižnici postoje dva računala za korisnike, prije su se daleko više koristila ali sad kad skoro svi imaju pametne telefone nekako je upotreba sve manja. Imamo i Wi-Fi, tako da naši korisnici koriste i tu pogodnost dok su u našem prostoru.

Kroz dosadašnji razgovor predstavili smo knjižnicu i njezin rad. Molimo vas da nam kroz par kratkih crtica predstavite i naše vrijedne knjižničarke.

Ja sam Slavica Plazibat, moja kolegica na radnom mjestu diplomirane knjižničarke je Kristiana Čelan. Obje smo rođene Dugopoljke i udane za Dugopoljce, obje smo završile Visoku učiteljsku školu u Splitu i potom studij informacijskih znanosti na Sveučilištu u Zadru, te stekle zvanje magistre knjižničarstva. Dobro se slažemo i funkcioniramo zajedno, rekla bih da se naše dobro radno raspoloženje očituje i prema našim posjetiteljima. Ja radim u knjižnici od otvorenja 2007. godine, a kolegica je stigla godinu poslije. Prvi naš ravnatelj bio je Stanko Balić, prof., koji je 2013. postao načelnik općine Dugopolje (uvijek rado navrati i provjeri je li sve u redu, i to s bombonima ili čokoladom).

Spomenuli ste da ste tu od samih početaka. Veseli li vas još uvijek svakodnevni dolazak u knjižnicu?

Ljudi obično jako zavide knjižničarima, kažu da je to najljepše zanimanje na svijetu. Zaista je lijepo, iako ima i jednu malo dosadniju stranu koja nije baš vidljiva korisnicima. Ne bih ga mijenjala za neko drugo, ali ipak se ponekad pitam kako bi bilo ući u razred pun malih znatiželjnih lica.

Bavite li se sami pisanjem? Jeste li što objavili?

Pišem kad moram, ispadne relativno dobro – tako kažu. Ne osjećam zov pera i prepuštam taj užitak nadarenijima. Objavila sam samo male dijalektalne podlistke u našem glasniku i pokoji „novinarski“ uradak.

I za kraj, za sve one koji žele, a još nisu, recite nam kako mogu postati članovima naše Narodne knjižnice u Dugopolju?

Dosad smo razlikovali upis za djecu, srednjoškolce, studente i umirovljenike s cijenom godišnje članarine od 30 kuna, te ostale korisnike s članarinom od 50 kuna. Od nove godine vrijedi cjenik prema kojem je iznos godišnje članarine za sve skupine korisnika jednak, i to 20 kuna. Nadalje, gratis obiteljski upis se odobrava svim ostalim članovima uže obitelji. Veselimo se novim članovima, pozivamo sve potencijalne čitače da nas posjete! 

Ako zakasnimo sa vraćanjem…

Uvijek je moguće posudbu i produžiti. Ukoliko netko zakasni ili potpuno zaboravi nešto vratiti, utješit će ga nova maksimalna zakasnina od 20 kuna. Znači, ako vam se neugodno pojaviti nakon tri mjeseca sa zakašnjelim povratom – samo ponesite 20 kuna i sve je u redu.

Dostupnost u ostalim mjestima općine…

Nemamo manje ogranke ni ispostave u mjestima, s obzirom na broj stanovnika i manju udaljenost drugih naselja nema neke izrazite potrebe za tim. Bilo bi doduše simpatično imati jedan kombi koji bi obilazio naša manja mjesta s nekoliko stotina knjiga na izbor stanovnicima.

Hemeroteka u knjižnici…

Postoji hemeroteka u kojoj se čuvaju isječci vezani uz općinu Dugopolje, objavljeni prvenstveno u Slobodnoj Dalmaciji kao dnevnom listu koji najčešće objavljuje nama relevantne vijesti. Čuvamo i ispise članaka s interneta.

Unajmiti prostor u knjižnici…

Postoji dvorana Doma kulture, ako se želi koristiti potrebno je uputiti zamolbu Općini Dugopolje. U pravilu se odobrava korištenje za svaku razumnu i prostoru prikladnu svrhu, bitno je javiti se na vrijeme i osigurati termin.

Osim mještana, knjižnicu posjećuju…

Ne možemo se pohvaliti navalom turista, oni su tu uglavnom na spavanju ili se bave aktivnostima na otvorenom, sportom i rekreacijom. Više nam dođu naši iseljenici kad su u domovini, pa svrate pogledati arheološku i etnografsku zbirku.