Državni zavod za statistiku objavio je podatke o vanjskoj i unutarnjoj migraciji stanovništva Hrvatske od 2009. do 2018., kao i podatke o migracijama po po županijama od 2014. do 2018. godine.
U 2018. u Republiku Hrvatsku iz inozemstva se doselilo 26 029 osoba, a u inozemstvo se odselilo 39 515 osoba. Saldo migracije stanovništva Republike Hrvatske s inozemstvom bio je negativan i iznosio je -13.486, navodi Državni zavod za statistiku.
U 2018. iz inozemstva se doselilo 33,1 posto hrvatskih državljana i 66,9 posto stranaca, a odselilo se 92,2 posto hrvatskih državljana i 7,8 posto stranaca.
Izvor: DZS
Od ukupnog broja doseljenih osoba u Republiku Hrvatsku 39,8 posto osoba doselilo se iz Bosne i Hercegovine, a od ukupnog broja odseljenih osoba iz Republike Hrvatske najviše osoba odselilo se u Njemačku (55 posto).
S obzirom na spolnu strukturu u ukupnom broju doseljenih osoba iz inozemstva veći je udio muškaraca (74,6 posto). U ukupnom broju odseljenih osoba u inozemstvo također je veći udio muškaraca (55,1 posto).
Najveći broj odseljenih u inozemstvo bio je u dobi od 20 do 39 godina (45,5 posto).
U ukupnom broju doseljenih osoba iz inozemstva u Republiku Hrvatsku u 2018. najveći su udio imali Grad Zagreb (24,6 posto) i Splitsko-dalmatinska županija (11,3 posto). Prema ukupnom broju odseljenih osoba iz Republike Hrvatske u inozemstvo na prvome je mjestu Grad Zagreb (16,6 posto), slijede Osječko-baranjska županija (9,2 posto) i Vukovarsko-srijemska županija (7,6 posto).
Unutarnje migracije
U 2018. mjesto stanovanja unutar Republike Hrvatske promijenile su 71.703 osobe.
Najveći broj preseljenog stanovništva unutar Republike Hrvatske bio je u dobi od 20 do 39 godina (45,5 posto). Udio žena u ukupnom broju preseljenih bio je 54,8 posto.
Od ukupnog broja preseljenog stanovništva u 2018. najviše osoba (42,4 posto) selilo se između županija, između gradova/općina iste županije selilo se 37,8 posto osoba, a između naselja istoga grada/općine selilo se 19,8 posto osoba, podaci su DZS-a.
Izvor: DZS
Migracije stanovništva između gradova/općina iste županije u 2018. bile su najveće u Splitsko-dalmatinskoj županiji i u Primorsko-goranskoj županiji. Najveću međužupanijsku migraciju stanovništva imali su Grad Zagreb i Zagrebačka županija.
Od ukupno dvadeset županija te Grada Zagreba međužupanijski pozitivan migracijski saldo (više doseljenih nego odseljenih) imalo je šest županija i Grad Zagreb, a najviši je bio u Gradu Zagrebu (3.413 osoba). Negativan saldo migracije među županijama imalo je četrnaest županija, s tim da je najveći bio u Vukovarsko-srijemskoj županiji (-920 osoba), Brodsko-posavskoj županiji (-787 osoba) i Osječko-baranjskoj županiji (-786 osoba).
Izvor: DZS
Ukupna migracija u 2018. godini
Najveći pozitivan saldo ukupne migracije stanovništva u 2018. (razlika između ukupnog broja doseljenih iz druge županije i inozemstva te ukupnog broja odseljenih u drugu županiju i inozemstvo) imao je Grad Zagreb (3.242 osobe). Najveći negativan saldo ukupne migracije stanovništva imale su Osječko-baranjska županija (-3.542 osobe) i Vukovarsko-srijemska županija (-3.101 osoba), prenosi N1.