Projekt Pompeji: Erupcija sukoba među zavađenim frakcijama znanstvenika

0
0
Foto: Pixabay

Veliki projekt Pompeji, jedan od najambicijoznijih arheoloških projekata u povijesti, nagoviješta nevjerojatna otkrića o životu u vrijeme rimskog carstva, uključujući saznanja o genetskim profilima stanovnika tog grada, njihovom načinu prehrane, zdravlju i zanimanjima.

Talijanska vlada i Europska unija uložile su 105 milijuna eura u taj opsežni projekt, započet 2012., da bi očuvale to nalazište koje je zbog zanemarivanja bilo u opasnosti od urušavanja, i da bi, proširenjem iskapanja na jednu trećinu tog jedinstvenog nalazišta, omogućili nova znanstvena i povijesna otkrića.

Ali, ne slave baš svi otkrivanje dosad zakopanih tajni uklanjanjem slojeva vulkanskog kamena.

Naime, vulkanolozi kažu da se arheološkim iskapanjima u gradu riskira uništavanje tragova o erupciji Vezuva iz 79. godine, a koji bi mogli biti ključni za zaštitu života oko 600.000 ljudi koji danas žive u podnožju tog vulkana, piše Guardian.

Spor između dvije skupine znanstvenika izbio je nakon godina napetosti, a vulkanolozi su ovaj mjesec objavili otvoreno pismo u znanstvenom časopisu Nature u kojem kritiziraju “alarmantnu” razinu uništavanja vulkanskih taloga.

“Oni izgleda ne shvaćaju da njihov entuzijazam za arheologiju znači da vandaliziraju vulkanologiju”, rekao je Roberto Scandone, profesor vulkanologije na Sveučilištu Roma Tre. “Ostavljanje nekih vulkanskih taloga netaknutima je vrijedno ne samo za znanstvenike, nego i posjetitelje, koji bi u tom slučaju mogli iz prve ruke vidjeti kako je vulkan uništio grad.”

Arheolozi, pak, kažu da surađuju s vulkanolozima sa Sveučilišta u Napulju i ističu da ima i više nego dovoljno vulkanskog kamena na kojemu se može istraživati, a koji se nalazi izvan zone arheološkog interesa.

Ipak, Cristopher Kilburn, geoznanstvenik na University College London, vjeruje da je u Pompejima u drugi plan stavljen upravo razlog zbog kojeg je taj grad postao sinonim za katastrofu.

“Postoji osjećaj frustracije da se vulkanologija nije shvatila ozbiljno”, kaže Kilburn. “Odete u Pompeje i tamo praktički nitko ni ne spominje vulkan”.

Kilburn kaže da je važno očuvati kamen na naseljenim područjima da bi se olakšala rekonstrukcija silovitog prodora vulkanske mase koji je pomeo Pompeje.

“Danas se nadamo da možemo iskoristiti arheologiju da bismo bolje razumjeli kako točno vulkanska masa protječe oko građevina. Na taj način moći ćemo poboljšati metode zaštite budućih generacija ne samo pod Vezuvom, već i drugim sličnim vulkanima diljem svijeta,” kaže.

Vezuv je uspavani vulkan i očekuje se da će se ponovno aktivirati u budućnosti.

Gary Devore, arheolog i umirovljeni profesor na Sveučilištu Stanford koji je radio u Pompejima, kaže da arheolozi konstantno važu mogućnosti novih otkrića s jedne strane, i opasnost od uništavanja podataka iskapanjem s druge, prenosi N1.

“Nova iskapanja zapravo su bila vrlo ograničena opsegom i lokacijom – radi se o samo jednom malom susjedstvu – i mislim da se arheolozi trude odgovorno balansirati između polaganog, temeljitog i pažljivog iskapanja novih prostorija koje mogu dovesti do obnavljanja javnog interesa za to mjesto, i očuvanja onog što otkriju,” rekao je Devore.

Kaže da su vulkanolozi u pravu, ali da sigurno postoje mjesta koja nisu toliko zanimljiva arheolozima, a koja bi se onda mogla očuvati za potrebe njihovih istraživanja.

“Nadam se da će obje skupine moći surađivati i cijeniti međusobnu stručnost,” rekao je Devore. “Pompeji su dovoljno veliki za to.”