U anketi provedenoj na zagrebačkom kampusu Borongaj, 61 posto djevojaka izjavilo je da je nakon čitanja ženskih časopisa razmišljalo o dijeti. Taj rezultat u skladu je s brojnim stranim istraživanjima utjecaja medija na nezadovoljstvo vlastitim tijelom, čak i kod djevojčica u dobi od samo pet godina.
Mediji nas neprestano bombardiraju slikama i savjetima kako bismo trebali izgledati. Nameće se ideal ljepote i savršenog izgleda, a sve što je drugačije i izvan tih okvira dovodi do osjećaja odbačenosti, neprihvaćenosti i srama. Ukoliko mladi vide nerealistično mršave tipove tijela u medijima, to može utjecati na sliku o njihovom tijelu i razmišljanje, to jest odluku o odlasku na dijetu. Ovo je posebice istaknuto kada i u njihovoj okolini roditelji ili prijatelji zastupaju pravilo ”mršavo je lijepo”.
Djevojčice nezadovoljne svojim izgledom
Osim što su takvim idealima izloženi roditelji, pod još većim utjecajem su djeca i adolescenti koji nemaju još u potpunosti razvijenu kritičku svijest, sliku o vlastitom tijelu i vlastiti identitet. To potkrepljuju brojni rezultati domaćih i stranih istraživanja poput:
- 80 posto desetogodišnjih djevojčica u SAD-u je u jednom trenutku bilo na dijeti (Keep it Real Campaign, 2013).
- Masovni mediji od vremena nakon 2. svjetskog rata prikazuju idealno žensko tijelo kao sve tanje i mršavije. U istraživanju na uzorku djevojčica u dobi od 9 i 10 godina, dobiveni su rezultati da je 40 posto djevojčica pokušalo smanjiti svoju tjelesnu težinu (National Heart, Lung and Blood Institute, 2007).
- U istraživanju na uzorku djevojčica i dječaka u dobi od 10 godina, dobiveni su rezultati da su ispitanici iskazivali nezadovoljstvo vlastitim tijelom nakon pogledanog video spota Britney Spears ili isječka iz TV serije Prijatelji (National Institute on Media and the Family, 2005).
- Djevojčice već u dobi od pet godina pokazuju zabrinutost u vezi svojeg izgleda i broja odjeće kojeg nose, ali niti odrasli nisu imuni na negativne stavove o svojem tijelu – čak 60 posto ljudi priznalo je da se srame vlastitog izgleda (All-Party Parliamentary Groups, 2012).
Što kažu djevojke u Hrvatskoj?
Ovoj problematici bio je posvećen i projekt “Tko to kaže?” kojeg su u travnju 2016. pokrenule studentice 1. godine diplomskog studija socijalne pedagogije na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu. Cilj mu je bio informiranje i educiranje studentica o negativnom utjecaju medija na stvaranje slike o vlastitom tijelu. Provedena je i anketa kako bi se procijenile potrebe studentica, ali i dobila saznanja o njihovim stavovima.
Uzorak se sastojao od 231 studentice (18-26 godina) Edukacijsko – rehabilitacijskog fakulteta, Prometnog i Ekonomskog fakulteta te Hrvatskih studija na području Znanstvenog učilišnog kampusa Borongaj u Zagrebu. Rezultati ankete bili su očekivani te su donekle u korelaciji s rezultatima gore navedenih istraživanja. Neki od zanimljivijih koje treba istaknuti su:
- 90,9 posto smatra da se druge djevojke poistovjećuju sa slikama modela prikazivanih u medijima
- više od polovice ispitanih djevojaka uspoređuje izgled svojeg tijela s tijelima modela
- 89,7 posto smatra kako im mediji nameću sliku idealnog tijela kako bi trebale izgledati
- skoro polovica ispitanih djevojaka iskazuje da osjeća ljubomoru na “ženu iz medija”
- 61 posto djevojaka je nakon čitanja takvih članaka u medijima razmišljalo o dijeti
Iako je navedeni projekt bio usmjeren na studentice, slične rezultate mogli bi očekivati i kod mlađih djevojaka, posebice ako uzmemo u obzir rezultate ranije navedenih istraživanja.
Kako pomoći djetetu da se lakše nosi s utjecajem medija
Izloženost utjecaju medija i njihovim porukama, ne znači nužno da je vaše dijete automatski u riziku. Mladi ne moraju ”slijepo” prihvaćati sve što im mediji ponude. Ako im se na to usmjeri pažnja, mogu biti ”pametni potrošači” medija. Što roitelji mogu učiniti? Evo nekoliko prijedloga:
Provjerite koju glazbu, TV serije, filmove, računalne igre i slavne osobe vaše dijete voli
Kad znate što ga zanima, biti ćete u mogućnosti uočiti medijske slike i poruke čijem utjecaju Vaše dijete može biti izloženo.
Razgovarajte s djecom o porukama koje dobivaju od medija
Primjerice, s djevojkama možete razgovarati o ženskim prijateljstvima, samopoštovanju, seksualnosti, prihvaćanju svojeg tijela onakvo kakvo je, promišljanju o vlastitim i tuđim nesavršenostima (s naglaskom na njihove idole). S druge strane, kod dječaka je dobro istaknuti kako je u redu iskazivati emocije i da ne moraju uvijek biti ”muževni, hrabri i snažni” kako ih mediji često prikazuju.
Ne branite gledanje nekog sadržaja, već educirajte
Od roditelja se ne očekuje zabrana gledanja djetetovog omiljenog televizijskog sadržaja ili slušanja omiljene glazbe. Bitno ga je samo potaknuti da razmišlja i postane svjestan poruka koje dobiva. Važno je o tome redovito pričati i raspravljati kako bi dijete počelo i samostalno promišljati.
Ohrabrite djetetovu interpretaciju medija
Sugerirajte djetetu neka pitanja o kojima možete razgovarati. Na primjer, odaberite njegov/njezin omiljeni časopis ili TV seriju i pitajte: Zašto ti se sviđaju ovakve osobe? Jesu li predstavljene na realan način? Misliš li da stvarno izgledaju tako? Jeli to jedina njihova vrijednost?