Obrt – osnivanje i obveze

Najčešći pravni oblik s kojim se u radu s poduzetnicima početnicima susrećemo je obrt.

Sukladno Zakonu o obrtu (NN 143/13), obrt se definira kao samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti, u svoje ime i za svoj račun, od strane fizičkih osoba sa svrhom postizanja dohotka ili dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu. Obrtnik je fizička osoba na čiji se OIB registrira obrt te poduzetnik odgovara za sve nastale obveze svojom ukupnom imovinom. U obrtu je dopušteno obavljanje svake gospodarske djelatnosti koja nije zabranjena zakonom. Obrt se može obavljati i kao sezonski obrt najdulje šest mjeseci unutar jedne kalendarske godine.

Ograničavajući faktor pri registraciji nekih djelatnosti je stručna sprema. To su tzv. vezani obrti, za čije je obavljanje neophodno imati odgovarajuću stručnu spremu, položen ispit o stručnoj osposobljenosti ili majstorski ispit (popis vezanih obrta nalazi se u Pravilniku o vezanim i povlaštenim obrtima i načinu izdavanja povlastica).

Ako poduzetnik nema odgovarajuću spremu i obrazovanje, postoji nekoliko mogućnosti za registraciju obrta:

– zapošljavanje osobe s odgovarajućom stručnom spremom na puno radno vrijeme,

– ako poduzetnik ima visoku ili višu stručnu spremu, potrebno je zatražiti mišljenje Ministarstva poduzetništva i obrta, koje mu može dati odobrenje za registraciju, ako je obrazovanje odgovarajuće za djelatnost,

– ako poduzetnik nema položen majstorski ispit, može ga položiti do trenutka osnivanja ili u roku od tri godine od dana upisa u obrtni registar u slučaju da je sjedište obrta na području određenom Zakonom o područjima posebne državne skrbi, Zakonom o brdsko-planinskim područjima ili Zakonom o otocima.

Osim vezanih obrta, razlikujemo slobodne i povlaštene. Slobodni obrti oni su za čiju registraciju i poslovanje nije potrebna određena stručna sprema, položen ispit o stručnoj osposobljenosti ili majstorski ispit, dok je za obavljanje povlaštenog obrta potrebno imati povlasticu koju izdajenadležno ministarstvo, ovisno o vrsti djelatnosti koju će obrt obavljati (npr. ribarstvo, rudarstvo, proizvodnja i prodaja oružja).

Obrti se osnivaju u Uredima državne uprave, Služba za gospodarstvo, ovisno o prebivalištu obrtnika. Trošak osnivanja sastoji se od obrtnice (200,00 kn) i upravne pristojbe (250,00 kn). Ako ćete se baviti djelatnostima trgovine, ugostiteljstva i turizma, potrebno je ishodovati potvrdu o zadovoljenju minimalno-tehničkih uvjeta za rad.

Prijave za upis u obrtni registar obavljaju se na obrascima, koji se dobivaju u Službi za gospodarstvo ili se mogu preuzeti na stranicama nadležnog ureda državne uprave.

Uz prijavu za upis u Obrtni registar prilažu se sljedeće isprave i dokazi:

• svjedodžba ili uvjerenje o stručnoj osposobljenosti odnosno majstorskom ispitu za podnositelja zahtjeva (ili za zaposlenika ako podnositelj sam ne ispunjava taj uvjet),
• preslika radne knjižice ili drugi dokaz o radnom iskustvu, ako se radi o vezanom obrtu,
• liječničko uvjerenje o radnoj sposobnosti za poslove s posebnim uvjetima rada,
• dokaz o pravu korištenja prostora (izvadak iz zemljišne knjige ili ugovor o zakupu poslovnog prostora),
• ugovor o ortakluku ako se radi o zajedničkom obavljanju obrta,
• upravna pristojba u iznosu od 250,00 kn

Na ovo se dodaju troškovi obrtnice -200,00 kn, osim ako nije drugačije određeno. Trenutno u razdoblju od 2. 1. 2019. do 1. 1. 2020. godine fizičke osobe su oslobođene plaćanja utvrđene cijene za izdavanje obrtnice, sukladno Odluci o izmjeni Odluke o utvrđivanju cijene obrtnice NN 3/19.

Da bi mogli početi obavljanje djelatnosti, ugostitelji, trgovci, prijevoznici i drugi obrtnici za koje je to posebnim propisima određeno, trebaju prije početka obavljanja obrta pribaviti rješenje o minimalnim tehničkim uvjetima za prostor odnosno koncesiju za obavljanje djelatnosti odnosno odobrenje za rad. Zbog toga je dobro prije ishođenja potrebne dokumentacije savjetovati se s djelatnicima Ureda državne uprave -Službe za gospodarstvo o svim potrebnim uvjetima prije registriranja obrta.

Obrtnik je dužan najkasnije u roku 8 dana od početka i prestanka obavljanja djelatnosti u nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svome prebivalištu ili uobičajenom boravištu:

1. prijaviti se u Registar poreznih obveznika na obrascu RPO i

2. prijaviti se u Registar obveznika doprinosa na obrascu ROD-DOP. (Pravilnik o doprinosima, na temelju članka 249. st. 1.)

Kad dobijete rješenje o upisu obrta u obrtni registar, izrađujete pečat i otvarate žiroračunu jednoj od poslovnih banaka.

Nakon upisa u Obrtni registar obrtnik je dužan početi s obavljanjem obrta u roku od godinu dana. Ako obrtnik ne započne s obavljanjem obrta u roku od godine dana ili o početku obavljanja obrta ne obavijesti ovu Službu, obrt prestaje po sili Zakona. Najkasnije osam dana prije početka obavljanja obrta obrtnik prijavljuje početak obavljanja obrta, odnosno njegovog aktiviranja.

Pri upisu u Registar poreznih obveznika ili naknadnom odlukom u nekoj od narednih godina poslovanja, obrtnik se može odlučiti biti paušalni obveznik poreza na dohodak o čemu više možete pročitati u članku Što to znači biti „paušalac“?

Ovaj članak se u nastavku bavi obrtom koji dohodak utvrđuje vođenjem poslovnih knjiga i to:

1. Knjige primitaka i izdataka (obrazac KPI),

2. Evidencije o tražbinama i obvezama (obrazac TO),

3. Knjige prometa (obrazac KPR) i

4. Popisa dugotrajne imovine (obrazac DI).

Porezni obveznici nisu obvezni voditi knjigu prometa ako podatke o dnevnom gotovinskom prometu osiguravaju u knjizi primitaka i izdataka, ili u evidencijama propisanim drugim zakonima, te ako se te evidencije vode na mjestu gdje se ostvaruju gotovinski primici. Ako su porezni obveznici u sustavu PDV-a moraju voditi i Knjigu ulaznih računa i Knjigu izlaznih računa, ali ne moraju voditi Evidenciju o tražbinama i obvezama.

Obrtnici koji obavljaju proizvodne i uslužne djelatnosti dužni su voditi posebne evidencije zbog utvrđivanje povezanosti primitaka i izdataka. Oni su obvezni u posebnim evidencijama osigurati podatke o nabavi reprodukcijskog i potrošnog materijala, kao i podatke o uporabi reprodukcijskog i potrošnog materijala. Interni dokumenti o uporabi reprodukcijskog i potrošnog materijala moraju sadržavati podatke o količini i vrijednosti utrošenoga reprodukcijskog i potrošnog materijala, te količinu i vrijednost gotovih proizvoda u koje je ugrađen reprodukcijski i potrošni materijal.

UTVRĐIVANJE POREZA NA DOHODAK

Temeljem porezne prijave u kojoj se utvrđuje obveza plaćanja doprinosa utvrđuje se i obveza poreza na dohodak na način kao što smo već utvrdili kod obrtnika obveznika poreza na dohodak koji nije zaposlen po nekoj drugoj osnovi tj. kod drugog poslodavca. Na dohodak do visine osobnog odbitka porez se ne plaća. Iznad tog iznosa, a sve iznad tog iznosa smatra se poreznom osnovicom, plaća se po sljedećim stopama:

Porez na dohodak uvećava se za prirez porezu na dohodak koji uvode jedinice lokalne samouprave posebnom odlukom. Nakon predaje obrasca godišnje porezne prijave poreza na dohodak nadležnoj ispostavi Porezne uprave, Porezna uprava donosi rješenje temeljem kojeg je obrtnik obvezan plaćati mjesečne predujmove poreza na dohodak. Rok plaćanja predujma je do kraja mjeseca za prethodni mjesec sve do podnošenja sljedeće porezne prijave u kojoj se ponovo utvrđuje dohodak te se na temelju uplaćenih predujama utvrđuje novonastala porezna obveza obrtnika.

Ako je iznos uplaćenih predujama veći od nove obveze poreza na dohodak obrtnik ima pravo povrata preplaćenog poreza, ali ako je novoutvrđena obveza poreza na dohodak veća od iznosa uplaćenih predujama, odnosno ako je obrtnik ostvario veći dohodak, tada ima obvezu Poreznoj upravi platiti razliku poreza na dohodak.

Obveznik koji počinje obavljati samostalnu djelatnost prvu godinu ne plaća predujam poreza na dohodak, ali će prema predanoj poreznoj prijavi platiti godišnji iznos poreza. Tek nakon utvrđivanja prvog ostvarenog dohotka započinje se s uplatama predujama poreza na dohodak. Ovo je važno naglasiti, jer mnogi obrtnici u prvoj godini svu svoju pažnju usmjeravaju na tržište i u drugi plan stavljaju praćenje primitaka i izdataka, pa im zadovoljstvo dobrim poslovanjem tijekom prve godine bude narušeno porezom koji moraju platiti u ukupnom iznosu po godišnjoj poreznoj prijavi s danom podnošenja godišnje porezne prijave, a onda još i predujam za tekuću godinu. Bitno je to imati na umu i planirati raspoloživ novac za podmirenje ovih obveza ukoliko imate pozitivno poslovanje u prvoj godini, odnosno primitke veće od izdataka.

UKOLIKO ODLUČITE BITI OBVEZNICI POREZA NA DOBIT ILI TO POSTANETE PO SILI ZAKONA

Obrtnici se mogu sami odlučiti da budu obveznici poreza na dobit ili prema propisima o porezu na dohodak to postati po sili zakona, ako su u prethodnom poreznom razdoblju ostvarili:

a) ukupni primitak veći od 3.000.000,00 kuna, ili
b) ako ispunjavaju dva od sljedeća tri uvjeta:
– u prethodnom poreznom razdoblju ostvarili su dohodak veći od 400.000,00 kuna,
– imaju dugotrajnu imovinu u vrijednosti većoj od 2.000.000,00 kuna,
– u prethodnom poreznom razdoblju prosječno zapošljavaju više od 15 radnika.

Porez na dobit utvrđuje se za poslovnu godinu (u pravilu kalendarska godina) prema dobiti koju je poduzetnik ostvario u tom razdoblju. Porezna osnovica poreza na dobit jest dobit – razlika između prihoda i rashoda – uvećana i umanjena prema odredbama Zakona o porezu na dobit. Na utvrđenu dobit obračunava se porez na dobit po propisanim stopama te taj iznos predstavlja godišnju obvezu poreza na dobit, koju je poduzetnik dužan platiti jednokratno do 30.04. tekuće godine za prethodnu godinu. Istovremeno se kod obračuna dobiti i poreza na dobit utvrđuju i predujmi poreza na dobit tako da se iznos obveze godišnjeg poreza na dobit podijeli na 12 mjeseci pa obveznici poreza na dobit tijekom godine plaćaju i predujme poreza na dobit. Ulaskom u sustav poreza na dobit poduzetnik u njemu ostaje minimalno pet godina. Porezni obveznik koji počinje obavljati djelatnost ne plaća predujme do podnošenja prve porezne prijave, nego plaća cijeli godišnji porez po podnesenoj prijavi.

Trenutno važeća stopa poreza na dobiti je 18%, odnosno za porezne obveznike s manje od 3.000.000 kn godišnjih prihoda ona sada iznosi 12%.

Treba naglasiti da biti obveznik poreza na dobit, znači složenije, a time i skuplje knjigovodstvo, ali i značajno veće doprinose. Više o svim varijantama doprinosa za obrtnike, pročitajte u nastavku.

DOPRINOSI OBRTNIKA KADA VLASNIK RADI ISKLJUČIVO U OBRTU I OBVEZNIK JE POREZA NA DOHODAK

Ministarstvo financija donosi Naredbu o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja i objavljuje ju u Narodnim novinama. Za 2019. godinu ta je osnovica 8.448,00 kn. Obrtnici obveznici poreza na dohodak koji dohodak utvrđuju vođenjem poslovnih knjiga plaćaju doprinose na osnovicu 5.491,20 kn za 2019. godinu (koeficijent 0,65 x 8.448,00). Plaćaju 1.098,24 kn (20%) za doprinos za mirovinsko osiguranje, te 906,05 kn (16,5 %) za doprinos za zdravstveno osiguranje. To je ukupno mjesečno 2.004,29 kn.

DOPRINOSI OBRTNIKA KADA VLASNIK RADI ISKLJUČIVO U OBRTU I OBVEZNIK JE POREZA NA DOBIT

Najniža mjesečna osnovica za poduzetničku plaću u 2019. godini iznosi 9.292,80 kn, to je ujedno i najniža mjesečna osnovica za obračun doprinosa za obrtnika koji su u sustavu poreza na dobit. Na mjesečnoj razini to znači 1.858,56 kn (20%) za doprinos za mirovinsko osiguranje, te 1.533,31 kn (16,5 %) za doprinos za zdravstveno osiguranje. Sveukupno mjesečno to iznosi 3.391,87 kn.

Porezni savjetnici obrtnicima dobitašima preporučuju obračun i isplatu poduzetničke plaće jer si kod isplate poduzetničke plaće mogu koristiti osobni odbitak, te ukupni iznos poreza, prireza, doprinosa i neto plaće ulazi u troškove poslovanja, što umanjuje osnovicu za plaćanje poreza na dobit.

DOPRINOSI OBRTNIKA KADA VLASNIK OBAVLJA SAMOSTALNU DJEATNOST UZ RADNI ODNOS ILI MIROVINU

Bez obzira je li obrt u sustavu poreza na dohodak ili ste se možda odlučili za porez na dobit, ako obrt obavljate kao drugu djelatnost uz radni odnos vaša je osnovica ono što ste stvarno ostvarili tijekom godine, godišnji dohodak ili dobitak, sukladno godišnjoj poreznoj prijavi. Dakle, nemate obvezu plaćati doprinose mjesečno, nego ih plaćate na godišnjoj razini. Pri tome maksimalna osnovica je 65.894,40 kn za 2019. godinu i plaćate na nju 10% za doprinose za mirovinsko osiguranje i 7,5% za zdravstveno osiguranje. To za 2019. godinu znači maksimalne godišnje doprinose u iznosu 11.531,52 kn i u slučaju da vam dohodak na kraju godine bude viši od 65.894,40 kn. Ono što je bitno naglasiti je da se i ti godišnji doprinosi s osnova obavljanja druge djelatnosti plaćaju danom podnošenja godišnje porezne prijave, kao i porez i prirez.

DOPRINOS HRVATSKOJ OBRTNIČKOJ KOMORI

Hrvatska obrtnička komora o tome donosi posebnu Odluku o obveznicima, jedinstvenoj osnovici, načinu i rokovima plaćanja obveznog komorskog doprinosa za jedinstveni sustav organiziranosti obrta prema kojoj Obvezni komorski doprinos za jedinstveni sustav organiziranosti obrta mjesečno iznosi 2% osnovnog osobnog odbitka iz dohotka, sukladno Zakonu o porezu na dohodak. Budući da je osnovni osobni odbitak trenutno 3.800,00 kn, utvrđen je mjesečni iznos od 76,00 kn.

ČLANARINA TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA

Obveza plaćanja članarine turističkim zajednicama obavlja se prema Zakonu o članarinama u turističkim zajednicama. Članarinu turističkim zajednicama obvezne su plaćati pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnosti označene šiframa djelatnosti prema Odluci o Nacionalnoj klasifikaciji 2007. – NKD 2007 (Čl. 4. Zakona o članarinama u turističkim zajednicama, definirane su djelatnosti i podjela u skupine).

Osnovica za obračun članarine je ukupan prihod ostvaren od djelatnosti za koje je propisana obveza plaćanja članarine. Članarina se plaća po stopama propisanim za pojedine razrede turističkog mjesta, a uplaćuje se mjesečno do posljednjeg dana u mjesecu za tekući mjesec i to u visini jedne dvanaestine osnovice po obračunu poslovnog rezultata za prethodnu godinu. Konačni obračun članarine podnosi se na Obrascu TZ u rokovima za podnošenje prijave poreza na dohodak odnosno dobit.

SPOMENIČKA RENTA

Obveza plaćanja spomeničke rente propisana je Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99 – 90/18). Spomenička renta plaća se po četvornom metru korisne površine po slovnog prostora (direktna spomenička renta – direktnu spomeničku rentu plaćaju fizičke i pravne osobe koju su obveznici plaćanja poreza na dohodak ili poreza na dobit, a obavljaju gospodarsku djelatnost u nepokretnom kulturnom dobru pojedinačno zaštićenom ili na području kulturno-povijesne cjeline.), a samo neke djelatnosti prema ukupnom prihodu (indirektna spomenička renta). Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 25/12.) propisana je obveza plaćanja spomeničke rente na ukupan prihod po stopi od 0,05% (indirektna spomenička renta) samo za sljedeće djelatnosti:

46.35 Trgovina na veliko duhanskim proizvodima

46.45 Trgovina na veliko parfemima i kozmetikom

47.26 Trgovina na malo duhanskim proizvodima u specijaliziranim prodavaonicama

61. Telekomunikacije (osim održavanja komunikacijske mreže i prijenosa radijskog i televizijskog programa)

64.1 Novčarsko posredovanje

66.1 Pomoćne djelatnosti kod financijskih usluga, osim osiguranja i mirovinskih fondova

92.00 Djelatnosti kockanja i klađenja.

Izvor: czposijek.hr