Institut za javne financije (IJF) objavio je podatke o proračunskoj transparentnosti županija, gradova i općina, zaključno do ožujka 2018. godine.
Istraživanja se provode tako da se utvrdi kako općine i gradovi transparentno vode svoje lokalne financije. Proračun je najbitniji dokument koji se donosi svake godine, a utječe na zapošljavanja, subvencije i na raspored “moći” u politici.
Proračunska transparentnost podrazumijeva uvid u potpune, točne, pravovremene i razumljive informacije o proračunu. Uz transparentno obznanjene proračune, građani mogu vlastitim angažmanom utjecati na efikasnost prikupljanja javnih sredstava i ponude javnih dobara i usluga, na povećanje odgovornosti Vlade i vlasti lokalnih jedinica, pa time i na smanjenje mogućih koruptivnih radnji.
Za potrebe ovog istraživanja, proračunska transparentnost mjeri se brojem ključnih proračunskih dokumenata objavljenih na službenim mrežnim stranicama hrvatskih lokalnih jedinica, a to su u ovom ciklusu:
- godišnje izvršenje proračuna za 2016.;
- polugodišnje izvršenje proračuna za 2017.;
- prijedlog proračuna za 2018.;
- izglasani proračun za 2018.;
- proračunski vodič za građane za 2018.
Općina Dugopolje je čak s nule skočila na peticu
Sve su vrste lokalnih jedinica objavile više svih vrsta dokumenata, a neke su se i osobito popravile. Ohrabruje što je 16% lokalnih jedinica zadržalo najvišu razinu transparentnosti i što ih je gotovo 40% objavilo više dokumenata nego u prethodnom ciklusu.
Općine Dugopolje, Posedarje, Rugvica i Svetvinčenat su čak s nule skočile na peticu, a Dugi Rat, Dvor, Kraljevec na Sutli, Lovinac i Šolta s nule na četvorku. Valja istaknuti i gradove Pleternicu i Vodnjan, te općinu Vela Luka koji su s jedinice skočili na peticu. I još jedna dobra vijest – konačno, po prvi put, nema ni jednog grada koji nije objavio ni jedan proračunski dokument.
No, pomaci su još upečatljiviji ukoliko se ovi rezultati iz 2018. usporede s onima iz 2015. Dok je tada svih pet dokumenata objavila tek jedna općina (Viškovo), pet županija i petnaest gradova, ove je godine sve dokumente objavilo čak 107 općina, 17 županija i 54 grada. Bez ijednog objavljenog dokumenta bilo je 2015. čak 18 gradova i 148 općina, a danas je u toj kategoriji još ”samo” 25 općina.
Gledano po županijama, općine su najtransparentnije u Koprivničko-križevačkoj i Požeško-slavonskoj (4,4), te Primorsko-goranskoj (4,2), a najnetransparentnije u Splitsko-dalmatinskoj (1,9), Osječko-baranjskoj (2,6) i Varaždinskoj (2,9).
Što se samih županija tiče, po prosjeku svih lokalnih jedinica na svome području, najtransparentnije su Primorsko-goranska, Koprivničko-križevačka i Karlovačka županija, dok su najmanje transparentne Splitsko-dalmatinska, Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska i Zadarska županija, zaključuje u svom istraživanju Institut za javne financije (IJF).