U godinu dana otkako je započela Putinova sveobuhvatna invazija na Ukrajinu, nestalo je na desetke tisuća ruskih vojnika. Njihove obitelji nikad nisu dobile njihova tijela, ne mogu ih pokopati niti tražiti odštetu od države. Uporno šalju upite bolnicama i mrtvačnicama, traže odgovore od ruskog Ministarstva obrane i objavljuju poruke o nestalima u grupama na društvenim mrežama.
Novaya Gazeta Europa analizirala je 10.000 objava iz pet najvećih grupa, na Kanalu VKontakte (VK), u kojima rodbina traži nestale osobe u ratnoj zoni. Publikacija je u tim postovima pronašla reference na 1365 vojnih osoba iz Rusije i samoproglašene DNR i LNR. To, naravno nisu ni blizu svi nestali, ne prijavljuju svi rođaci gubitak na društvenim mrežama, navodi Novaya Gazeta Europe. Ukupan broj nestalih vojnika nije poznat, a čelnik grupe za ljudska prava Sergej Krivenko smatra da se radi o najmanje 25 tisuća osoba. “Nestali su uglavnom mrtvi, ali njihova tijela nisu pronađena. U ovom trenutku sigurno znamo o 12 tisuća potvrđenih mrtvih. Brojka nestalih je vjerojatno najmanje dvostruko veća – navodi Krivenko.
Zapadni obavještajci procjenjuju da je poginulo između 40.000 i 60.000 ruskih vojnika u Ukrajini, a prema obavještajnim podacima NATO-a, Rusija je u veljači gubila i po 2000 vojnika na svakih 100 osvojenih metara bojišta u istočnoj Ukrajini. Ratujući tehnikom ‘ljudskih valova‘, Putinovi zapovjednici na tisuće Rusa bez milosti svakodnevno razbijaju o stijene ukrajinske obrane, baš kao da je riječ o morskim valovima, a ne ljudskim životima.
Ruska stopa žrtava značajno se povećala od rujna 2022. kada je uvedena ‘djelomična‘ mobilizacija.
U analizi 10.000 postova po društvenim mrežama, Novaya Gazeta identificirala je neke obrasce u valovima nestanku ruske vojske. Rodbina tako preko grupa na VK kanalu traži 50 vojnika nestalih tijekom opsade Mariupolja u proljeće 2022. godine. U ljeto, tijekom borbi u regiji Luhansk, još 40 ljudi prestalo je komunicirati s obitelji. U rujnu su gubici naglo porasli – traži se 170 vojnika s područja u kojima je ukrajinsku vojska izvela protuofenzivu. Novaya Gazeta Europe navodi još jedan veći val nestanaka koji je povezan s napadom ukrajinske vojske na bazu ruskih trupa u Makijivki, gradu u samoproglašenoj DNR u noći 1. siječnja. Ubrzo nakon ovog napada, u VK grupama pojavile su se informacije o potrazi za dvadesetak vojnika.
Kijev je izvijestio o 700 mrtvih i ranjenih ruskih vojnika u toj akciji, a britanska obavještajna služba spominje oko 300. U novogodišnjoj noći ruska je baza pogođena raketnim sustavom Himars.
Otprilike polovica od 1365 nestalih osoba za kojima se tragalo preko najvećih grupa u VK posljednji put se javila rođacima iz Donjecke i Luhanske regije. Još 125 vojnika nestalo je oko Harkiva dok u 35 posto objava rodbina nije navela mjesto gdje je osoba zadnji put viđena živa.
U siječnju je u VK grupama koje je proučavala Novaya Gazeta Europe objavljeno 850 poruka o gubitku kontakta s članovima obitelji, što je šest puta više nego u ožujku 2022., prvom mjesecu rata. Publikacija je također izračunala koliko je vremena, u prosjeku, vojnik proveo u ratnoj zoni prije nego što je izgubljen kontakt. Odgovor je 60 dana.
Neki Rusi koji su nestali na frontu nemaju službeni status nestalih. Kao što im je nered na linijama fronte, nered im je i u administraciji. Silno je puno ljudi mobilizirano, a birokracija koja to vodi ne može sve pratiti kao prije. Sergej Krivenko objasnio je da je u mirnodopsko vrijeme obračun gubitaka i komunikacija s rodbinom vojnika bila odgovornost zapovjednika jedinice. Ali sada su zapovjednici u zoni borbenih aktivnosti i ne mogu osobno obavijestiti obitelji o sudbini svakog vojnika, a nisu stvoreni drugi učinkoviti kanali komunikacije.
“Tijekom čečenskih ratova, majke vojnika su jednostavno odlazile u Čečeniju, susretale se s militantima i same tražile svoje sinove. Sada, naravno, ne postoji takva mogućnost. Doslovno je samo nekoliko slučajeva kada su Ukrajinci uspjeli identificirati tijelo i predati ga rodbini, a ne vidimo nikakvu želju da se organizira potpuna potraga za nestalima i radi s njihovim rođacima od strane Ministarstva obrane. Puno je pitanja na tezu “ne ostavljamo svoj narod” – komentirao je Krivenko.