Izjava srbijanskog ministra informiranja i telekomunikacija Borisa Bratine da se ‘Hrvatska mora kazniti – kao i Ukrajina – oduzimanjem teritorija’ izazvala je lavinu reakcija.
Ipak, to ne bi trebalo iznenaditi javnost, jer je riječ o ministru s vrlo jasno izraženim ultranacionalističkim i proruskim stavovima. Malo tko se sjeća 2009. godine kada je spomenuti političar, 24. ožujka, povodom desetogodišnjice NATO-ove intervencije u Srbiji, javno zapalio zastavu EU. “Ili ste Srbi i protiv ulaska u Europsku uniju, ili ste protiv Srbije. Sad ćemo vam pokazati što mislimo o ulasku u EU… Srbija, Rusija, ne treba nam Unija! Dolje srpska marionetska vlada! Srbija i Rusija uvijek zajedno! Živjeli Srbi!”, urlao je Bratina tada, a potom je zapalio zastavu Unije.
PROČITAJTE VIŠE: Logarušić: Očekujem reakciju Pupovca, Dalije, Benčićke…
U petak se oko izjave Bratine oglasio i premijer RH Andrej Plenković, rekavši da je na to već reagirao ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman. “Nemam tome što dodati. Moram priznati da nisam ni znao da je gospodin ministar”, rekao je Plenković.
Zalagao se za zabranu pojedinih medija u Srbiji
Boris Bratina, rođen 1960. u Beogradu, poznat je po kontroverznim i ekstremističkim stavovima. Povorku ponosa nazvao je “procesijom bolesnika” i pozvao na njezinu zabranu. Član je ultranacionalističke i klerofašističke organizacije SNP Naši 1389, poznate po širenju mržnje i nasilnim ispadima prema manjinama i političkim neistomišljenicima. U prošlosti se zalagao za zabranu medija poput N1 i Nove RS te protjerivanje Radija Slobodna Europa, tvrdeći da su “strane agencije”. Njegovo imenovanje na čelo ministarstva zaduženog za medije i telekomunikacije u Srbiji doživljava se kao prijetnja slobodi novinarstva.
Unatoč kontroverzama, Bratina je ostvario zavidnu akademsku karijeru. Izvanredni je profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Prištini s privremenim sjedištem u Kosovskoj Mitrovici, gdje predaje suvremenu filozofiju i ontologiju. Doktorirao je filozofiju, objavio tri monografije i više od 50 znanstvenih radova.