Foto: Ilustracija

Hrvatsku je u lipnju posjetilo četiri posto turista više nego lani, dok je broj noćenja ostao isti. U prvih šest mjeseci broj noćenja porastao je solidnih 12 posto, no kako će ova sezona završiti, pokazat će srpanj i kolovoz, u kojima se ostvaruje većina svih noćenja. Lanjsku sezonu obilježila je hiperpotražnja za Hrvatskom, no ove godine više je nema, pa se u našim hotelima bez problema mogu pronaći slobodni kreveti u ovom i idućem mjesecu.

U šest mjeseci ove godine posjetilo nas je 6,4 milijuna turista, koji su ostvarili 25,4 milijuna noćenja, što su porasti od 10 i 12 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, izvijestili su iz Hrvatske turističke zajednice (HTZ), dodajući da je samo u lipnju turista bilo četiri posto više, a noćenja kao u lanjskom lipnju. Povijesni rekordi pali su lani, kada je zabilježeno 18,5 milijuna dolazaka i 102 milijuna noćenja, što su porasti od 13 i 12 posto.

Lipanj je uvijek prvi pravi ‘turistički’ mjesec, a zbog nepromijenjenog broja noćenja upitali smo se je li to znak za uzbunu. Na pitanje zašto nema rasta noćenja u proteklom mjesecu, odgovorio nam je Boris Žgomba, jedan od najvećih domaćih turističkih lobista te vlasnik turističke agencije Uniline.

Iako kao prvo objašnjenje za spor turistički lipanj pada Svjetsko nogometno prvenstvo u Rusiji, Žgomba tu ideju odmah odbacuje i objašnjava:

‘Svjetsko prvenstvo nema uopće utjecaja na našu turističku sezonu, lipanj je nešto slabiji jer mu ove godine fali crkveni blagdan Tijelova koji je bio u svibnju. Sve u svemu, prvih šest mjeseci u turizmu nije cjelovit pokazatelj za procjenu toga kako će cijela sezona završiti jer se 60 posto noćenja i svega turističkog prometa ostvaruje u srpnju i kolovozu, pa minimalne promjene u prvih pola godine mogu proizvesti ‘velike brojke”, kaže nam Žgomba i nastavlja:

‘Svjetsko prvenstvo može poslužiti kao alibi za slabije rezultate. Treba naglasiti da mi u sektoru osjećamo da više nema one potražnje koju smo bilježili lani. Turisti su se vratili na destinacije poput Egipta, Tunisa, Maroka i Turske, a oni su se oporavili puno prije nego bi to itko očekivao.’

U hrvatskim hotelima i privatnom smještaju, dodaje, ima još dosta mjesta za iduća dva mjeseca, što lani nije bio slučaj.

‘To nužno ne znači da će sezona biti lošija, lipanj će možda biti odraz cijele godine. Velik broj noćenja se generira u kampovima, a oni ovise o vremenu. Lagani porast zasad ne jamči sigurnost da će rezultati na kraju priče biti dobri’, zaključio je.

Ekonomisti već godinama upozoravaju kako je Hrvatska previše ovisna o turizmu koji generira oko petine cijelog bruto domaćeg proizvoda. Dodatno, Hrvatska je lani imala 102 milijuna noćenja, što izgleda impresivno dok se ta brojka ne usporedi s konkurencijom. Primjerice, glavni grad Češke, Prag, lani je ostvario 50 milijuna noćenja. Prema zadnjim podacima Svjetske banke, u Austriji je 2016. bilo dvostruko više turista nego u Hrvatskoj (28 naprema 14 milijuna dolazaka).

Nizozemska se nikako ne smatra turističkom zemljom, pa je i nju lani posjetilo blizu 18 milijuna turista – isto koliko i Hrvatsku. Italiju redovito posjećuje preko 50 milijuna ljudi, Španjolsku preko 75 milijuna. Više turista lani privukla je Poljska, dok smo ratom podijeljenu Ukrajinu prestigli za 500.000 turista.

Među jadranskim županijama, a i ukupno u Hrvatskoj, Istra je očekivano u šest mjeseci imala najviše noćenja, 7,4 milijuna, a slijedi Splitsko-dalmatinska županija s 4,5 milijuna noćenja te Kvarner s ukupno 4,3 milijuna. U Zadarskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji bilo je po 2,6 milijuna noćenja, Šibensko-kninskoj 1,4 milijuna, Zagrebu milijun, a u Ličko-senjskoj županiji 681 tisuća, zaključuje tportal.hr.