Što nam donosi uvođenje eura i jesmo li spremni na to?

“Tu nema nikakvih problema. Konverzija će ići po tečaju koji će ići u trenutku konverzije. Znači i otplate će se tako konvertirati, preračunavati. Neće biti troška konverzije. Znači jednostavno će se zamijeniti iznos u kunama iznosom u eurima i tu neće biti gubitka za građane koji su uzeli kredite u kunama”, rekla je u TNT-u zamjenica guvernera Sandra Švaljek.

Koliko će ulaskom u eurozonu porasti životni troškovi? Hrvatske plaće i europske cijene – mit je u koji mnogi vjeruju.

Za Dragu Jakovčevića s Ekonomskog fakulteta problem je niska bruto santnica koja će se ‘zabetonirati’ ulaskom u monetarnu uniju.

“Ona je 10 eura po satu. Ako uđete u eurozonu, zašto biste imali veću? Doći će do mobilnosti radne snage. Mi smo već izgubili osam posto stanovništva u zadnjih pet godina”, kaže Jakovčević.

Na prvoj sjednici vijeća za euro Boris Vujčić kazao je da bi već iduće godine mogli znati tečaj po kojem će Hrvatska ući u tečajni mehanizam.

No nisu svi na toj sjednici zastupali jednak stav kao i Vlada. Sindikati su kritični kao i oporba.

“Ne ulaziti u euro dok se ne izgrade potrebni instrumenti, mehanizmi i institucije u Bruxellesu. Jedine dvije neuke zemlje su Hrvatska i Bugarska na začelju Europe koje srljaju golom stražnjicom u trnje. Hrvatska nije spremna sada i neće biti idućih deset godina”, smatra Vilim Ribić, predsjednik Matice hrvatskih sindikata.

U europskom tečajnom mehanizmu Hrvatska bi trebala ostati barem dvije godine. Stručnjaci, analitičari i političari nisu složni, ali ulazak u euro za Hrvatsku je strateški cilj.

A hoće li građani pjevati ili proklinjati državnu vlast ovisit će o kvaliteti priprema za prelazak na euro što se očekuje za pet do sedam godina, piše Elvir Mešanović za N1.