Po otisnutim oznakama na samim jajima, kao i po natpisima na ambalaži, možete saznati radi li se o domaćim jajima, o kakvom načinu uzgoja nesilica je riječ, kako su hranjene.

Najskuplja su u pravilu jaja iz slobodnog i ekološkog uzgoja jer su najsličnija onima kakva smo nekada jeli kod naših baka, od kokoši koje su slobodno trčkarale dvorištem. Najjeftinija su jaja iz kaveznog uzgoja jer se na malom prostoru drži puno nesilica, piše 24sata.

Kako provjeriti podrijetlo jajeta?

Svako jaje koje kupite u trgovini na sebi ima oznaku, a želite li saznati radi li se zaista o jajima hrvatskih farmi te više detalja o samom načinu uzgoja i proizvođaču, i to možete vrlo jednostavno, na internetu.

“Znak ‘Jaja hrvatskih farmi’ potrošačima pruža informaciju da su označena jaja domaća i svježa te da dolaze s hrvatskih farmi. Kontrolu provedbe sustava označavanja konzumnih jaja provodi Hrvatska poljoprivredna agencija u suradnji s Upravom za veterinarstvo i sigurnost hrane pri Ministarstvu poljoprivrede”, objašnjavaju u Ministarstvu poljoprivrede.

Kažu da kupci, koji kupe proizvode označene oznakom ‘Jaja hrvatskih farmi’, imaju mogućnost provjeriti podrijetlo jaja te dobiti dodatne informacije o proizvodu i proizvođaču, i to putem web aplikacije za potrošače – Jaja hrvatskih farmi.

Klikom na taj link lako ćete saznati jedete li jaja slobodnog, podnog ili kaveznog uzgoja koja su proizvedena u našoj zemlji.

Sve što trebate napraviti je ukucati kod koji se nalazi na jajetu, a ukoliko se radi o nekoj nepravilnosti vezanoj za jaja koja ste kupili, aplikacija će vas na to upozoriti. Na primjer, ukoliko kod ne odgovara podacima sa kojima nadležne institucije raspolažu, pojavit će se ovakav natpis: ‘PRIJAVA NEPRAVILNOSTI’. Klikom na to imate priliku prijaviti nepravilnost.

A označava način uzgoja: 0 – ekološki uzgoj, 1 – slobodni uzgoj, 2 – podni uzgoj, 3 – kavezni uzgoj

B je zemlja podrijetla – HR

C je oznaka proizvođača

“Uvođenjem neobveznog sustava označavanja konzumnih jaja znakom ‘Jaja hrvatskih farmi’ koncem 2014. god., Hrvatska poljoprivredna agencija ima cilj informiranje potrošača o podrijetlu svježih jaja koja se sustavno kontroliraju te zaštitu i jačanje domaće peradarske proizvodnje. Kontrolu provedbe sustava označavanja konzumnih jaja provodi Hrvatska poljoprivredna agencija u suradnji s Upravom za veterinarstvo i sigurnost hrane pri Ministarstvu poljoprivrede”,objasnili su u Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji.

“Pravo na korištenje Znaka ostvaruje se za konzumna jaja iznesena od kokoši nesilica u Republici Hrvatskoj. Jaja koja se stavljaju na tržište moraju se proizvoditi, pakirati, čuvati i transportirati na način kojim se osigurava očuvanje njihove kakvoće “. dodali su.

Danas se, kažu, u sustavu označavanja ‘Jaja hrvatskih farmi’ nalaze proizvođači koji proizvode više od 85 posto konzumnih jaja na tržištu RH.

Oznaka veličine određuje se po težini jajeta

U Pravilniku o kakvoći jaja točno je određeno koje veličine su jaja namijenjena prodaji građanima, a o čemu ovisi i njihova cijena u trgovini, jer ona najveća su uglavnom i najskuplja. Oznake se po zakonu određuju u četiri razreda:

XL – vrlo velika: jaja od 73 g i veća
L – velika: jaja od 63 g do 73 g
M – srednja: jaja od 53 g do 63 g
S – mala: jaja manja od 53 g

Također, u zakonu su pojasnili razliku između A i B klase: ‘Obzirom na kakvoću jaja se klasiraju na: 1. jaja »A« klase ili svježa jaja, 2. jaja »B« klase namijenjena industrijskoj preradi.’

KAVEZNI TIP UZGOJA

Ovako proizvedena jaja su u pravilu jeftinija od podnog, a posebno od jaja slobodnih i ekoloških nesilica. Tu se kokoši nalaze u kavezima, hrana im dolazi na pokretnim trakama u točno određenoj količini za svaku. Vodu dobivaju, također, automatski na kapaljku kao i svježi zrak koji se upuhuje u prostor. Prirodnog svjetla nema, a kada snesu jaja, ona se otkoturaju na traku koja ih nosi dalje. Ovaj način uzgoja je proizvođačima najisplativiji jer na malom prostoru mogu držati veliki broj nesilica.

PODNI UZGOJ

U ovom slučaju nesilicama je život nešto lakši jer se slobodno šeću unutar objekta, odnosno nisu u malom kavezu. Sve ostalo slično je kaveznom tipu uzgoja.

SLOBODNI I EKOLOŠKI UZGOJ

Ovi načini proizvodnje jaja podrazumijevaju boravak nesilica u zatvorenom tijekom noći dok spavaju, a po danu izlaze na otvoreno gdje slobodno šeću naokolo po svježem zraku. Hrane ih žitaricama. Razlika između slobodnog i ekološkog uzgoja je u tome što u ekološkom žitarice ne smiju biti tretirane kemijskim preparatima i lijekovima.

Voda je svim kokošima dostupna naokolo, odnosno ne dobivaju je na kapaljku kao u kaveznom i podnom uzgoju. Također, točno je određen broj nesilica koje se smiju nalaziti na jednom proizvodnom prostoru kod ekološkog uzgoja – 4 nesilice na četvornom metru otvorenog prostora, odnosno 6 njih po četvornom metru unutarnjeg prostora, stoji u Pravilniku o ekološkoj proizvodnji, piše 24sata.

Označavanje uvoznih jaja

U Pravilniku o kakvoći jaja određeno je i što sve mora pisati na ambalaži uvoznih jaja:

država podrijetla
naziv uvoznika
naziv distributera
naziv proizvođača, odnosno pakirnog centra
oznaku klase po kakvoći i težinskom razredu
datum pakiranja…

Podijeli objavu