Kao što i samo ime govori, današnji blagdan svoj je naziv dobio po cvijeću, a u Jeruzalemu se obilježava od IV. stoljeća, dok se u Rimu prakticira od IX. stoljeća od kada se i ukorijenio po čitavoj crkvi.

‘Nedjelja palmi’ službeni je latinski naziv za Cvjetnicu, a potekao je od jeruzalemskih kršćana koji su se od IV. stoljeća okupljali na Maslinskom brdu i slavili produženo bogoslužje, da bi se navečer s maslinovim ili palminim grančicama uputili u Jeruzalem.

Cvjetnica, Nedjelja Muke Gospodnje simbolizira grandiozni ulazak Isusa u Jeruzalem, kada ga je oduševljena masa dočekala s maslinovim i palminim grančicama pritom mu prostirajući svoje haljine da bi tek nekoliko dana kasnije zbog te iste mase ljudi na Veliki petak tragično skončao.

S blagdanom Cvjetnice počinje Veliki tjedan, kada se katolici prisjećaju muke Isusove,tjedan velike ozbiljnosti i sabranosti,  a posebno se obilježava Veliki četvrtak, Veliki petak i uskrsno bdijenje, da bi sve završilo u nedjelju i to slavljem najvećeg katoličkog blagdana, Uskrsa.

Današnji dan se obilježava diljem zemlje, kada se vjernici okupljaju u procesiji, blagoslivljaju se maslinove grančice ili grančice propupalih grana koje nagovještaju proljeće, a koje se potom nose kući i postavljaju na vidljivo mjesto.