Mnoge zemlje tužile su VW zbog prijevare, a Hrvatska je jedna od rijetkih država u kojoj nema tužbi.
Ako ste vlasnik ili vlasnica novog ili polovnog dizel VW vozila kupljenog nakon 1. studenog 2008. godine, imate priliku besplatno tužiti Volkswagen te dobiti i do desetak tisuća eura naknade štete. Prvi korak je da se do 29. rujna ove godine pridružite masovnoj kolektivnoj tužbi kojom se želi utvrditi odgovornost tog proizvođača automobila za štetu nastalu manipuliranjem softvera za ispušne plinove koji je ugrađen u njihove motore.
Radi se o do sada najvećoj oglednoj kolektivnoj tužbi u Europi koju je protiv Volkswagen AG-a kao tužitelj pokrenulo Savezno udruženje njemačkih potrošača iz Berlina (Verbraucherzentrale Bundesverband- VZBV).
”Tužba je podignuta pred Višim regionalnim sudom u Braunschweigu 1. studenog 2018. u svrhu utvrđivanja odgovornosti Volkswagen grupe zbog afere Dieselgate, odnosno nedopuštene ugradnje manipulativnih softvera za optimiziranje dušikovih oksida (NOx) u vozila s dizel motorima. Radi se o vozilima iz VW grupe ( Volkswagen, Audi, Škoda, Seat i Porsche Cayenne 3.0 litarski) s dizelskim motorom EA 189 EU 500”, objasnila je za Vijesti.hr odvjetnica Sandra Budimir, koja u suradnji s odvjetničkim uredom iz Berlina Härle &Martinović zastupa hrvatske potrošače odnosno vlasnike i vlasnice spornih vozila koji se žele priključiti kolektivnoj tužbi u Njemačkoj i potraživati naknadu štete od Volkswagen AG.
Interes u Hrvatskoj postoji, no zabrinjava da domaći potrošači dosad nisu imali saznanja o konkretnim mogućnostima ostvarivanja svojih prava protiv Volkswagena u kolektivnoj tužbi, a Budimir se pita i zašto im se to prešućivalo. U Hrvatskoj, upozorava, udruga za zaštitu potrošača nije poduzela ništa u svrhu zaštite svojih potrošača, no treba imati na umu da je vrlo upitno koliko domaće udruge uopće imaju snage i financijskih te kadrovskih mogućnosti organizirati domaće potrošače u ovakvom vrlo složenom postupku.
S druge strane, upozorava Budimir, država je pristupila ovom problemu formalno tako da je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike 2016. godine osnovalo Povjerenstvo za utvrđivanje povrede hrvatskih zakona i propisa u području zaštite okoliša i zaštite potrošača: ”No, rezultati Povjerenstva i konkretni koraci poduzeti u svrhu ostvarivanja prava hrvatskih potrošača protiv VW-a nisu poznati, a činjenica je da je veliki broj vlasnika spornih vozila ostao u zrakopraznom prostoru i neznanju o tome što činiti i na koji način tražiti svoja prava”.
”Sama država se namirila od Volkswagena na ime manjka u državnom budžetu po osnovu nenaplaćene razliku trošarina i poreza. Za razliku primjerice od SAD-a, Italije ili Njemačke, Hrvatska ni na koji način nije financijski kaznila Volkswagen za najveću industrijsku, potrošačku i ekološku prijevaru”, smatra Budimir.
Stroga je sada važno da pogođeni potrošači, uključujući hrvatske vlasnike vozila iz VW grupe koji besplatno žele pristupiti i sudjelovati u ovoj kolektivnoj tužbi, znaju da imaju rok za registraciju koji uskoro ističe – 29. rujna 2019. Pritom moraju dostaviti dokumentaciju (kupoprodajni ugovor ili račun te knjižicu vozila/prometnu) kojom dokazuju da su vlasnici vozila s ugrađenim dizel motorom i spornim softverom, kupljenih nakon 2008. godine.
U Registar kolektivne tužbe, koji vodi njemački Savezni ured za pravosuđe do sada je upisano nešto više od 400.000 vlasnika vozila koji tuže VW Grupaciju zbog obmane – ugrađenog manipulativnog softvera za optimiziranje dušikovih oksida (NOx), kaže Budimir. Pretpostavlja se da u Hrvatskoj prometuje od oko 20.000 do oko 60.000 spornih VW vozila.
”Hrvatski potrošači ne snose nikakav financijski rizik u postupku povodom kolektivne tužbe”
”Prijava se može izvršiti ispunjavanjem on-line obrasca, a pravo prijave u Registar kolektivne tužbe imaju svi vlasnici ( fizičke osobe) spornih vozila iz VW grupacije kupljenih nakon 1. studenog 2008. s ugrađenim EA 189 dizelskim motorom i čijom provjerom je utvrđeno da je ugrađen sporni softver u motor. Provjera se može izvršiti na web stranici pojedine marke vozila ili činjenicom da je vlasniku vozila dostavljen poziv za provedbu servisne mjere ažuriranja spornog softvera”, objašnjava Budmir.
Napominje da je postupak po kolektivnoj tužbi besplatan za potrošače koji su joj se priključili registracijom u Registar, naime, ”tek u slučaju pozitivne presude u njihovu korist, potrošači će eventualno morati individualno nastaviti parnice protiv Volkswagena radi isplate štete. U tom slučaju potrošači mogu preko svojih pravnih zastupnika ishoditi tzv. procesno financiranje od za to postojećih društava koje će pokriti i te troškove postupka uz određenu proviziju nakon konačne naplate štete od VW. Dakle, hrvatski potrošači ne snose nikakav financijski rizik u postupku povodom kolektivne tužbe, a u slučaju daljnjeg individualnog sudskog postupka, mogu se osigurati procesnim financiranjem”.
Presudom povodom kolektivne tužbe utvrđivat će se opća odgovornost Volkswagena za prouzročenu štetu i način obeštećenja potrošača. U slučaju da prethodno ne dođe do nagodbe, potrošači će temeljem ove presude moći samostalno tužiti Volkswagen za naknadu te štete, donosi RTL.
Zasad presude njemačkih sudova u individualnim parnicama protiv Volkswagena uglavnom idu u korist potrošača, ističe Budimir i objašnjava da ”sudovi usvajaju njihove tužbene zahtjeve i dosuđuju povrat kupoprodajne cijene vozila umanjene za iznos korištenja vozila uz povrat vozila, zatim zadržavanje vozila uz umanjenje kupoprodajne cijene, a u nekim novijim slučajevima čak i zamjena starog za novo vozilo u slučaju tužbe protiv prodavatelja VW vozila”.
Volkswagen: Pravni temelj za tužbu ne postoji
Inače, tužba protiv Volkswagena jedna je od prvih tužbi takve vrste, a omogućuje ju tzv. Zakon o oglednim procesima. U procesu će prvo biti odlučeno je li Volkswagen dužan isplatiti odštetu, a ako jest, tužbi se s konkretnim odštetnim zahtjevima priključuju klijenti. Ova vrsta procesa omogućava većem broju građana koji su pogođeni istim problemima da se riješe opasnosti podmirenja troškova procesa u slučaju gubljenja spora.
”Volkswagen je prevario i svojim je klijentima dužan odštetu“, smatra Klaus Mueller, predsjednik Ureda za zaštitu potrošača Njemačke, a tužbom se želi dokazati da je Volkswagen svjesno obmanjivao svoje klijente manipuliranjem rezultata testiranja ispušnih plinova. Bivša njemačka ministrica pravosuđa Katarina Barley kazala je da bi u slučaju Volkswagena i do dva milijuna građanki i građana moglo ostvariti svoja prava. Volkswagen smatra da pravni temelj za tužbu ne postoji i tvrdi: “Sva vozila o kojima se radi u tužbi isporučena su tehnički ispravna i u voznom stanju”.
No podsjetimo, njemački automobilski gigant priznao je 2015. godine varanje na testovima emisije štetnih plinova – u svoje automobile je ugrađivao ilegalne softvere koji su prikrivali stvarne podatke.
Aferom je zahvaćeno čak 11 milijuna vozila diljem svijeta, od čega oko osam milijuna u Europi, i to oko pet milijuna vozila marke Volkswagen, 2,1 milijun Audija, 1,2 milijuna Škoda i 1,8 milijuna kombija te oko 700.000 Seat vozila. Radi se o dizel motorima tipa EA189 ( 1,2, 1,4, 1,6, i 2,0 litarski) koji su proizvedeni između 2009. i 2014. te nekima od proizvedenih između 2015. i 2016. (primjerice Audi Q5, Q7, A7 i A8 i Porsche Cayenne).
Afera ‘Dieselgate’ jedna je od najvećih afera u autoindustriji, najveći problem kompanija je imala u SAD-u, gdje je na sudu priznala krivnju i pristala platiti odštetu u iznosu od oko 16 milijardi dolara, a zbog kazni, odšteta, otkupa i povlačenja vozila dosad je ostala bez gotovo 30 milijardi eura.
Europska komisija je naložila VW-u poduzimanje korektivnih mjera, poput opoziva kako bi se osiguralo da sva sporna vozila budu usklađena sa zakonom. Također je od država članica zatražila da na djelotvoran, proporcionalan i odvraćajući način kazne proizvođača automobila, uz potporu prigodom suđenja, napominje Budimir: ”Komisija redovito objavljuje pregled napretka mjera opoziva povezanog s emisijama NOx te pomno prati kako države članice provode ove aktivnosti pa je tako zbog Volkswagen grupe pokrenula niz prekršajnih postupaka zbog neusuglašenosti nacionalnih zakona i mjera s EU propisima o homologaciji vozila, uključujući protiv Njemačke, Luksemburga i Ujedinjene Kraljevine. Pokrenula je i temeljitu reformu EU pravila o homologaciji. Posljedično, Komisija će od rujna 2020. moći pokretati opozive diljem Unije i nametati proizvođačima ili tehničkim službama administrativne kazne u iznosu od najviše 30.000 eura po neusklađenom vozilu”, piše RTL.