Kako presaditi ranije posađene voćke

0
1

Nerijetko se događa da na okućnici, vrtu, dvorištu ili vikendici zasmeta ranije posađena voćka. Mnoge se takve voćke posijeku, a da vlasnik, možda i iz neznanja, nije ni pomislio presaditi je na neko drugo pogodno mjesto. Praksa je odredila starosne granice do kojih se voćke mogu s uspjehom presaditi.

“Voćke se uspješno presađuju dok su mlađe, jer lakše prebole sječu korijena i krošnje, bolje se primaju i brže obnavljaju i razvijaju novu krošnju. Koštičave vrste voćaka (šljive, marelice, trešnje, višnje) mogu se presađivati do pet godina starosti, breskva 7-8, marelica, trešnja, višnja i šljiva do 10 godina. Jabuka, kruška, dunja, orah i lješnjak mogu se presađivati i do 15 godina starosti”, kaže dipl. inž. voćarstva Aleksandar Antić.

Prednosti jesenskog presađivanja

Presađivanje starijih stabala može se obaviti u jesen, tijekom zime i u proljeće, dakle za vrijeme mirovanja vegetacije. Ipak, najveći uspjeh postiže se jesenskim i zimskim presađivanjem, jer se stablima ne narušava vitalnost, budući da su u stanju fiziološkog mirovanja. Uz to, voćkama ranije presađenim žile se počnu regenerirati već u jesen, tako da u proljeće imaju raniji i bolji start vegetacije.

Presađivanje se obavlja na sljedeći način: u širini 70-100 cm oko stabla iskopa se jarak širine 20-30 cm i pri tom izrežu sve žile. Zatim sa što više zemlje u busenu prenijeti iskopano stablo u novu jamu. Sve presjeke na žilama deblje od dva centimetra zagladiti oštrim nožem i dezinficirati s 5% otopinom plavog kamena (modra galica, bakrov sulfat). Stablo se sadi na istu dubinu s koje je bilo izvađeno, uz formiranje manje humke zbog slijeganja zemlje. Praznina oko korijena se popunjava finom plodnom zemljom izmiješanom s 50% zrelog stajskog gnojiva i dobro i čvrsto nagazi da se postigne što bolja čvrstina stabla kako se ne bi iskrivilo pod udarima vjetra. Stabla se mogu poduprijeti na dva –  tri mjesta kako bi bila što stabilnija dok se ponovo ne ukorijene.

Obavezna rezidba i navodnjavanje

Rano u proljeće, prije kretanja vegetacije, na presađenom stablu obavezno se mora obaviti oštra rezidba krošnje (rezom unatrag). “Najprije se obavi čišćenje i prorjeđivanje unutrašnjosti krošnje od sekundarnih i tercijarnih grana, a zatim skraćivanje svih skeletnih (osnovnih grana) za 2/3 do 3/4. Ako je osnovnih grana  u krošnji više od pet – suvišne se otklanjaju do osnove. Sve rane šire od tri centimetra zagladiti oštrim nožem i premazati kalem-voskom”, naglašava Antić.

Presađena starija voćka u prvoj godini poslije presađivanja se redovno njeguje. Okopava se tri-četiri puta, uz dvije prihrane u četvrtom i šestom mjesecu s po kilogram-dva KAN-a. U sušnim razdobljima zalijeva se tri puta tjedno s po 20-30 litara ustajale vode, uz redovnu kemijsku zaštitu od bolesti i štetnika. Obavezna je i takozvana zelena rezidba kojom se uklanjaju ili prorjeđuju sve mladice koje rastu pregusto i uspravno u unutrašnjosti krošnje, piše agroklub.com.